Županijski sud u Zagrebu u petak je donio prve presude zbog davanja mita za izdavanje lažnih potvrda o cijepljenju protiv COVID-a, koje su izrečene nakon što su se prvi od ukupno 243 okrivljenika nakon priznavanja nedjela nagodili s tužiteljstvom u zamjenu za blaže kazne.

Kako se doznaje na sudu, prema prvoj u nizu podignutih optužnica od 14 okrivljenika njih 13 se nagodilo s USKOK-om te je svaki osuđen na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora, uz rok kušnje od dvije godine. Uz to, svatko od njih 13 mora platiti i po 100 eura troškova sudskog postupka.

U drugom pak slučaju, u kojem je također bilo 14 okrivljenika, postupak je razdvojen u odnosu na troje optuženika jer je riječ o članovima iste obitelji koji trenutačno žive i rade u inozemstvu.

Dvoje članova te obitelji dobilo je po šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, dok je jednom članu obitelji izrečena kazna zatvora u trajanju od godine dana uz rok kušnje od pet godina, a mora platiti i sporednu novčanu kaznu od 2000 eura.

Prema optužnicama, okrivljenici su preko posrednika zatražili od ovlaštene osobe da im ishodi upis cijepljenja kako bi za sebe bez cijepljenja pribavili COVID potvrde.

Nakon toga su posrednici predali medicinskoj sestri zagrebačkog Doma zdravlja Zapad podatke i najmanje 100 eura po osobi koje su pribavili od necijepljenih osumnjičenika.

Medicinska sestra je zatim u informacijski sustav Ministarstva zdravstva neistinito upisala da su okrivljenici cijepljeni, na temelju čega su im neosnovano izdane EU digitalne COVID potvrde.

U rujnu prošle godine tužiteljstvo je zbog davanja mita za neistinit upis cijepljenja protiv COVID-a pokrenulo istragu protiv ukupno 243 osobe, a među osumnjičenima se našao i niz osoba iz javnog života.

Uključujući posljednju optužnicu koju je USKOK podignuo u četvrtak, tužiteljstvo je od sredine studenoga optužilo jedanaest skupina s ukupno 141 osumnjičenim.

Za podmićivanje službene ili odgovorne osobe da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, zakon predviđa zatvorsku kaznu od jedne do osam godina zatvora.

Županijski sud u Zagrebu u petak je donio prve presude zbog davanja mita za izdavanje lažnih potvrda o cijepljenju protiv COVID-a, koje su izrečene nakon što su se prvi od ukupno 243 okrivljenika nakon priznavanja nedjela nagodili s tužiteljstvom u zamjenu za blaže kazne.

Kako se doznaje na sudu, prema prvoj u nizu podignutih optužnica od 14 okrivljenika njih 13 se nagodilo s USKOK-om te je svaki osuđen na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora, uz rok kušnje od dvije godine. Uz to, svatko od njih 13 mora platiti i po 100 eura troškova sudskog postupka.

U drugom pak slučaju, u kojem je također bilo 14 okrivljenika, postupak je razdvojen u odnosu na troje optuženika jer je riječ o članovima iste obitelji koji trenutačno žive i rade u inozemstvu.

Dvoje članova te obitelji dobilo je po šest mjeseci zatvora uz rok kušnje od dvije godine, dok je jednom članu obitelji izrečena kazna zatvora u trajanju od godine dana uz rok kušnje od pet godina, a mora platiti i sporednu novčanu kaznu od 2000 eura.

Prema optužnicama, okrivljenici su preko posrednika zatražili od ovlaštene osobe da im ishodi upis cijepljenja kako bi za sebe bez cijepljenja pribavili COVID potvrde.

Nakon toga su posrednici predali medicinskoj sestri zagrebačkog Doma zdravlja Zapad podatke i najmanje 100 eura po osobi koje su pribavili od necijepljenih osumnjičenika.

Medicinska sestra je zatim u informacijski sustav Ministarstva zdravstva neistinito upisala da su okrivljenici cijepljeni, na temelju čega su im neosnovano izdane EU digitalne COVID potvrde.

U rujnu prošle godine tužiteljstvo je zbog davanja mita za neistinit upis cijepljenja protiv COVID-a pokrenulo istragu protiv ukupno 243 osobe, a među osumnjičenima se našao i niz osoba iz javnog života.

Uključujući posljednju optužnicu koju je USKOK podignuo u četvrtak, tužiteljstvo je od sredine studenoga optužilo jedanaest skupina s ukupno 141 osumnjičenim.

Za podmićivanje službene ili odgovorne osobe da unutar ili izvan granica svoje ovlasti obavi službenu ili drugu radnju koju ne bi smjela obaviti, zakon predviđa zatvorsku kaznu od jedne do osam godina zatvora.