Povodom 500-te obljetnice smrti Marka Marulića, Muzej grada Splita u četvrtak točno u podne duž Marmontove ulice otvara izložbu “Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina” autorice Marije Plazibat.

Duž Marmontove ulice su za tu prigodu postavljeni izložbeni stalci – panoi posebno dizajnirani za izlaganje na otvorenom.

Na njima se – kombinacijom teksta, ilustracija i fotografija – prezentiraju teme kroz koje će se čitatelji upoznati s povijesnim i političkim prilikama Splita u Marulićevo doba, kao i europskim povijesnim okolnostima. Predstavljena je i njegova obitelj, kao i životni put Marka Marulića od školovanja, obavljanja različitih dužnosti koje je morao obnašati kao pripadnik splitskog plemstva odnosno član Velikog vijeća do postignuća na različitim poljima znanosti i umjetnosti, rekla je ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić. 

Tu je i književno stvaralaštvo Marulića koji je pisao na tri jezika: hrvatskom, latinskom i talijanskom, a na posebnim panoima prezentirane su: Institucija, Evanđelistar, Davidijada te Judita. Poseban pano sadrži zanimljivosti odnosno pikanterije i anegdote vezane za Marulića – od moguće avanture iz momačkog života, boravka u zatvoru, do tvorca riječi psihologija te upisa njegovih djela na indeks zabranjenih knjiga, dodala je.

Napomenula je i da će se na panoima uz tekst, ilustracije i fotografije nalaziti i QR kodovi koje će gledatelji moći skenirati pomoću pametnih telefona, a poveznice će ih uputiti na različita mjesta koja su povezana s Marulićem – od Papalićeve palače, gdje se Marko Marulić, kao centralna ličnost humanističkog kruga, družio s ostalim pripadnicima splitske plemićke elite, preko crkve sv. Roka za koju je oporučno ostavio novac za obnovu do crkve sv. Frane na obali gdje se može vidjeti posljednje počivalište nacionalnog barda. 

Autorica izložbe je Marija Plazibat, stručne suradnice su Vedrana Supan, Dina Vuletin Borčić, a izložbu su tehnički realizirali: Pedro Saldanha de Megalhaes, Mirko Gelemanović, Frane Medi, Tonći Vatavuk, Igor Čotić, a za ilustraciju je bio zadužen Milan Trenc, prenosi Hina.

 Povodom 500-te obljetnice smrti Marka Marulića, Muzej grada Splita u četvrtak točno u podne duž Marmontove ulice otvara izložbu “Marko Marulić i Split – zajedničkih 500 godina” autorice Marije Plazibat.

Duž Marmontove ulice su za tu prigodu postavljeni izložbeni stalci – panoi posebno dizajnirani za izlaganje na otvorenom.

Na njima se – kombinacijom teksta, ilustracija i fotografija – prezentiraju teme kroz koje će se čitatelji upoznati s povijesnim i političkim prilikama Splita u Marulićevo doba, kao i europskim povijesnim okolnostima. Predstavljena je i njegova obitelj, kao i životni put Marka Marulića od školovanja, obavljanja različitih dužnosti koje je morao obnašati kao pripadnik splitskog plemstva odnosno član Velikog vijeća do postignuća na različitim poljima znanosti i umjetnosti, rekla je ravnateljica Muzeja grada Splita Vesna Bulić Baketić. 

Tu je i književno stvaralaštvo Marulića koji je pisao na tri jezika: hrvatskom, latinskom i talijanskom, a na posebnim panoima prezentirane su: Institucija, Evanđelistar, Davidijada te Judita. Poseban pano sadrži zanimljivosti odnosno pikanterije i anegdote vezane za Marulića – od moguće avanture iz momačkog života, boravka u zatvoru, do tvorca riječi psihologija te upisa njegovih djela na indeks zabranjenih knjiga, dodala je.

Napomenula je i da će se na panoima uz tekst, ilustracije i fotografije nalaziti i QR kodovi koje će gledatelji moći skenirati pomoću pametnih telefona, a poveznice će ih uputiti na različita mjesta koja su povezana s Marulićem – od Papalićeve palače, gdje se Marko Marulić, kao centralna ličnost humanističkog kruga, družio s ostalim pripadnicima splitske plemićke elite, preko crkve sv. Roka za koju je oporučno ostavio novac za obnovu do crkve sv. Frane na obali gdje se može vidjeti posljednje počivalište nacionalnog barda. 

Autorica izložbe je Marija Plazibat, stručne suradnice su Vedrana Supan, Dina Vuletin Borčić, a izložbu su tehnički realizirali: Pedro Saldanha de Megalhaes, Mirko Gelemanović, Frane Medi, Tonći Vatavuk, Igor Čotić, a za ilustraciju je bio zadužen Milan Trenc, prenosi Hina.