Iranska strategija da se vojnoj moći Sjedinjenih Američkih Država suprotstavi nanošenjem ekonomske štete razotkrila je novu, izuzetno ranjivu točku globalnog gospodarstva – podatkovne centre za umjetnu inteligenciju (AI), piše CNN.
Nakon što je godinama usmjeravao svoju vatrenu moć na susjedne rafinerije nafte, naftovode i turistička središta, Teheran je napade prebacio na infrastrukturu koja pokreće tehnološku budućnost svijeta.
Dok su kibernetički napadi na podatkovne centre godinama bili uobičajeni, njihovo fizičko uništenje projektilima i dronovima novost je vezana uz 2026. godinu. Ovo je trenutak suočavanja sa stvarnošću za vlade koje AI smatraju temeljima nacionalne sigurnosti, ali i za tehnološku industriju koja je uložila stotine milijardi dolara u gradnju ovih objekata.
Dosad je u zaljevskoj regiji napadnuto najmanje pet podatkovnih centara. Među najtežim udarima bio je ponovljeni iranski raketni napad na Amazonov (AWS) objekt u Bahreinu, gdje su satelitske snimke potvrdile teška oštećenja na postrojenju.
Iranska revolucionarna garda (IRGC) objavila je popis od 29 tehnoloških meta u regiji – uključujući objekte u vlasništvu divova poput Amazona, Googlea, Microsofta, Nvidije i Palantira. Za Teheran su to legitimni vojni ciljevi jer te tvrtke pružaju oblačne (cloud) usluge za američku vojsku u sklopu projekta Joint Warfighting Cloud Capability vrijednog 9 milijardi dolara.
Ovi napadi ne uništavaju samo američku infrastrukturu, već izravno pogađaju i države Perzijskog zaljeva koje su se pozicionirale kao treće svjetsko AI središte, uz SAD i Kinu.
Saudijska Arabija i UAE ugovorili su sa SAD-om više od dva bilijuna dolara u AI investicijama – uključujući i Stargate, mega podatkovni centar vrijedan 500 milijardi dolara. Uvjet za te poslove bio je potpun prekid tehnoloških veza s Kinom, što je Zaljev čvrsto vezalo uz Washington i izložilo ga iranskim projektilima.
–Napadi narušavaju povjerenje u regiju koja je trebala biti ključna za AI inovacije. Također jasno naglašavaju ulogu te industrije u ratovanju te dokle su SAD spremne ići kako bi je obranile, upozorava Helima Croft iz RBC Capital Marketsa.
Obična skladišta bez zaštite: “Kao da imaju nacrtanu američku zastavu”
Stručnjaci upozoravaju da je linija između civilnog i vojnog ovdje potpuno nevidljiva – isti poslužitelji obrađuju privatne podatke i vojne operacije.
–Na zgradama ne piše ‘Vojni podaci’. Ako ste Iran i gledate Amazon, za vas to komotno može imati nacrtanu američku zastavu preko cijelog objekta, slikovito objašnjava Andrew Reddie, profesor s Berkeleyja.
Dodatni je problem što su podatkovni centri u suštini samo velika skladišta prepuna iznimno skupe opreme koju je fizički nemoguće oklopiti i zaštititi od balističkih raketa i dronova. Industrija se oslanja na automatsko prebacivanje podataka na rezervne lokacije, no šteta je i dalje ogromna.
Zbog ogromnog rizika, osiguravajuće kuće drastično podižu cijene ili u potpunosti odbijaju osigurati podatkovne centre u Zaljevu, pa tehnološki divovi više ne mogu prebaciti rizik na osiguravatelje.
Uz skok cijena mikročipova, građevinskog materijala i radne snage, gradnja ovih objekata u Zaljevu postala je rizik koji mnogi više ne žele preuzeti – osobito kad na krovu imaju nacrtanu metu, zaključuje CNN.
