Očekivana kombinirana stopa inflacije u Bosni i Hercegovini za ovu godinu iznosi 4,2 posto, a za sljedeću godinu 3,6 posto, što je niže od očekivanja izraženih u prosincu, objavila je Centralna banka Bosne i Hercegovine.
Naime, kako je priopćila Centralna banka Bosne i Hercegovine, tromjesečna anketa o inflacijskim očekivanjima pokazala je da je očekivana inflacija za ovu godinu niža nego što su sudionici vjerovali u prosincu prošle godine, kada su predviđali prosječnu inflacijsku stopu od 5,8 posto.
“Očekivanja inflacije za sljedeću godinu iznose 3,6 posto, što predstavlja pad u odnosu na prosinački krug ispitivanja, kada su projekcije inflacijske stope za 2025. godinu iznosile 5,5 posto”, navedeno je u tromjesečnoj anketi o inflacijskim očekivanjima koju provodi Centralna banka.
Dalje se navodi da to također predstavlja najniža očekivanja inflacijske stope u protekloj godini.
“Hoće li inflacijski pritisci nastaviti popuštati u nadolazećem razdoblju i uzrokovati postupnu stabilizaciju očekivane inflacije, ostaje za vidjeti”, navela je Centralna banka.
Institucija je dodala da pozitivna očekivanja inflacijskih kretanja za ovu i sljedeću godinu impliciraju pozitivne tendencije cjelokupnog gospodarstva.
Financijske institucije pristupaju takvim prognozama s više optimizma, kako je izjavio ekonomski analitičar Milenko Stanić za “Nezavisne novine”, dodajući da financijske institucije obično provode odgovarajuće prilagodbe dva puta godišnje.
“Sigurno je da su inflacijska očekivanja važna jer su značajan faktor rasta inflacijskih cijena. Očekivanja se obično ugrađuju u inflaciju jer kada očekujete visoke stope inflacije, svi se prema tome planiraju, uključuju ih u proračune, tvrtke u svoje planove, a sve to utječe na održavanje visokih stopa inflacije”, rekao je Stanić.
Dodao je da kada je riječ o prilagodbama tih očekivanja, one proizlaze iz najavljenih promjena u politikama američke Federalne rezerve i Europske središnje banke.
“Najavili su da će sredinom ove godine smanjiti kamatne stope. Također, mjere koje su poduzete prošle godine u SAD-u i EU-u dale su rezultate, a inflacija pada brže nego što se očekivalo u prošlogodišnjim projekcijama”, rekao je Stanić, ističući da najave ključnih globalnih financijskih institucija doista utječu na Bosnu i Hercegovinu.
“Dosta naše inflacije potječe iz uvoza, koji dolazi kupnjom robe iz inozemstva. Potrebno je uzeti u obzir kretanje agregatne potražnje na domaćem tržištu, odnosno potrošnje kućanstava, jer imamo smanjenje potrošnje kućanstava, proizašlo iz povećanja cijena robe u proteklom razdoblju, što nije pratilo proporcionalno povećanje dohotka kućanstava. Kad god dođe do smanjenja agregatne potražnje, nema pritiska na rast cijena, pa su proizvođači prisiljeni smanjiti cijene”, izjavio je Stanić.
Naglasio je da bi sve to moglo biti poremećeno ako dođe do globalnih poremećaja, poput novih sukoba i problema u međunarodnim odnosima, što bi povećalo cijene energije, jer se to mora ugraditi u cijenu robe i usluga.
“To u ovom trenutku ne možemo predvidjeti, zbog čega domaće i globalne financijske institucije projiciraju kretanja inflacije dva puta godišnje”, zaključio je Stanić.
Kako je ekonomski analitičar Igor Gavran rekao za “Nezavisne novine”, ta očekivanja su u skladu s očekivanjima u eurozoni i s praćenjem cijena u Europi.
“U vrijeme kada su ova očekivanja nastala, vjerojatno su bila utemeljena na trenutnim trendovima. Međutim, u zadnje vrijeme ponovno imamo rast cijena energije, prije svega nafte, a s druge strane imamo najave u FBiH-u da će se povećati cijena električne energije”, rekao je Gavran, dodajući da ako dođe do povećanja tih cijena, tada bi u ovoj godini moglo doći do revizije tih očekivanja na više stope, posebno u sljedećoj godini.
“Ne vjerujem da će stope inflacije biti niže, mislim da je jedino moguće da one budu više”, rekao je Gavran, dodajući da je teško reći što to općenito znači za građane.
“Da li će stopa od tri ili četiri posto vrijediti za cijene hrane ili će biti prosjek, uzimajući u obzir da veći dio stanovništva to ionako ne može si priuštiti, to je veliko pitanje. Najvažnije za Bosnu i Hercegovinu su cijene energije i cijene hrane, a što se tiče tih prognoza, teško je reći što je obuhvaćeno”, istaknuo je Gavran, naglašavajući da ta očekivanja uopće nisu ohrabrujuća jer ako se rast nastavi, a cijene su nerealno visoke, sa stajališta životnog standarda bit će sve teže.
