Krajnja lijeva traka na autocesti jest pretjecajna i spora vozila na njoj nemaju što tražiti. Vozite li se u njoj kao da ste usred grada, bez da pretječete sporije vozilo, kazna je 260 eura u Hrvatskoj, jednako kao i za onoga koji vas pokušava požuriti vožnjom na repu, blicanjem svjetlima ili trubljenjem, piše Večernji hr.
Iritira li vas više vozač koji na autocesti presporo vozi lijevom prometnom trakom ili onaj koji se na gradskoj prometnici s više traka u krajnjoj lijevoj agresivno vozi na repu vozaču koji je od njega sporiji, ali je u zakonskim okvirima jer vozi po propisanom ograničenju brzine? Ili ipak ovaj treći, ovaj koji u gradu ‘štopa’ krajnju lijevu prometnu traku, umjesto da se pomakne na srednju ili desnu? Niti jedan ni drugi, a ni treći, nisu kandidati za vozača godine, no treći vozač ne krši Zakon o sigurnosti prometa na cestama, dok to prva dvojica rade.
Da pojasnimo, u gradskom prometu krajnja lijeva prometna traka ne može se zvati pretjecajnom niti sporiji vozači (ali ne baš toliko spori da predstavljaju opasnost u prometu ili ometaju normalno odvijanje prometa) moraju bježati s nje i prepustiti je bržima. Oni u gradu mogu voziti lijevom trakom, ako time ne ometaju ostala vozila iza sebe, no podrazumijeva se da se ta vozila iza trebaju kretati u skladu sa zakonom.
Naravno, iritantno je kad se netko zacementira na lijevoj traci s idejom kako za pet, šest kilometara skreće ulijevo pa da se stigne prestrojiti i onda sporije vozi, bez obzira na kolonu iza sebe.
A kazniti ga s do 130 eura mogu samo ako je baš napadno spor i time stvara kolonu vozila koja ga nisu u mogućnosti sigurno preteći, ali ne ako, recimo, vozi 10 km/h ispod ograničenja. Ali, u gradu nije kršenje zakona ako se vi u desnoj traci krećete brže od vozača u lijevoj pa se i vi možete prestrojiti i tako zaobići sporijeg vozača. Već i sama činjenica da je sporiji od ostalih ukazuje da je vjerojatno i lošiji vozač, neiskusniji, pa ga agresija vozača iza njega može samo učiniti još nervoznijim i podložnijim greškama.
Dakle, budite kulturniji u prometu, nemojte se drugima voziti na repu. Nije pristojno, nije sigurno, i riskirate 60 eura kazne za nedržanje potrebnog razmaka. A ako ste vi ovaj vozač čija vožnja ostale potiče da vam se voze na repu, razmislite i vi o evoluciji na višu razinu prometne kulture pa se sklonite bržima od sebe, iako to na gradskim prometnicama po zakonu niste dužni, onda kad vas oni mogu na siguran način preteći. Bit će i vama manje stresno, a za radnju prestrojavanja realno vam nije potrebno pet kilometara, stignete to odraditi i na bitno manje prostora…
Autocesta je već potpuno druga priča. Krajnja lijeva traka na autocesti jest pretjecajna i spora vozila na njoj nemaju što tražiti. Vozite li se u njoj kao da ste usred grada, bez da pretječete sporije vozilo, kazna je 260 eura, jednako kao i za onoga koji vas pokušava požuriti vožnjom na repu, blicanjem svjetlima ili trubljenjem.
Ako ste u prilici i mogućnosti na siguran način preteći vozilo koje sporije vozi ispred vas u desnoj traci autoceste, prestrojite se u lijevu i njome vozite samo onoliko koliko je potrebno za radnju sigurnog pretjecanja. Potom biste se trebali vratiti u desnu traku, ispred vozila koje ste prešli. Ne vratite li se, prijeti vam 60 eura kazne.
Prespora vozila na pretjecajnoj traci autoceste bitno usporavaju promet i ugrožavaju sigurnost. A opet, svakodnevno smo svjedoci takvih scena, u kojim god hoćete kombinacijama. Ima tu kamiona koji pretječu drugi kamion s razlikom u brzini od samo 10-20 km/h. Ima kampera čiji su vozači zaboravili da su u kamperu i da nisu najbrži na cesti.
Susreli smo i dosta vozača osobnih automobila s krovnim kutijama koji pate od tog istog problema, budući da s krovnom kutijom moraju voziti sporije nego bez nje, a rijetkost nisu ni vozači automobila, mahom stranih registarskih oznaka, koji voze u koloni pa u koloni i pretječu, iako sporo, zadržavajući brzinu, udaljenost i prometni trak tako da i dalje ostanu u nizu, bez da im se ubaci neki drugi vozač. Sve su opisane situacije opasne i kao takve kažnjive Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.
