Hrvatsko zdravstvo: Velika ulaganja, najlošiji zdravstveni ishodi u Europi

Podjeli

Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i opskrbljenosti brojem kreveta, doktora, te CT i MRI uređaja, ali ima najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom, pokazuje novo istraživanje dvoje stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku.

Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama Europske unije. Buljan i Šimović u tekstu objašnjavaju da je to rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka pri rođenju.

Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, pa čak i za 1,6 godinu kraće od podatka za 2010. godinu u Hrvatskoj.

Istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio je 77,8 godine, tri manje od EU-ova prosjeka.

Drugi aspekt je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U njoj se stavljaju u odnos rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u bolnicama, CT i MRI uređaja kao i broj doktora na 100 tisuća stanovnika.

Pokazalo se da je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle, ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto.

Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta, CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima, učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto.

Smanjiti akutne stacionarne kapacite u bolnicama, istovremeno jačati dnevne bolnice

To je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je prosjek iznosio 88 posto u 2018. godini.

Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman intermedijarnih resursa, ocjenjuju autori.

Broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU-a, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda.

Smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama uz istovremeno jačanje dnevnih bolnica doprinijelo bi racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti zdravstvenog sustava bez ugrožavanja zdravstvenih ishoda, smatraju Buljan i Šimović.

Dodaju da na zdravstvene ishode utječu i čimbenici koji su izvan izravne kontrole zdravstvenog sustava. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola ključne su odrednice učinkovitosti zdravstvene zaštite.

Hrvatska izdvaja svega tri posto ukupnih zdravstvenih rashoda u mjere promocije zdravlja i prevenciju bolesti, što je nedovoljno.

Opadanje broja stanovnika te njihova nepovoljna dobna struktura u budućnosti će biti izvor pritiska na smanjenje prihoda u zdravstvu i povećanje rashoda, kažu autori i zauzimaju se za povećanje ulaganja u promociju zdravlja te prevenciju bolesti.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otvoren natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru

U ponedjeljka, 24. kolovoza, raspisan je natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Uprava Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru donijela...

MUP HNŽ: U Čitluku skoro svi kontrolirani vozači dobili kazne, evo kakvo je stanje u drugim gradovima u županiji

Policijski službenici Policijske uprave Mostar i Policijske uprave Konjic tijekom proteklog vikenda proveli su akcije pojačane kontrole prometa, s naglaskom na kontrolu alkoholiziranosti...

VELIKA REFORMA RADNIH PRAVA U FEDERACIJI: Ugovor na neodređeno postaje pravilo, pauza konačno ulazi u radno vrijeme, ukida se limit za godišnji odmor

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u siječnju 2026. godine uputilo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine prednacrt novog Zakona o radu. Kada...

Ekspresna reakcija: Dr. Novaković je dobio otkaz

Županijska bolnica Orašje raskinula je honorarni radni odnos kirurgu Đoki Novakoviću. Informaciju je objavila novinska agencija SRNA, a odluka je donesena nakon što...

U Mostaru održana regionalna konferencija ‘EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.’

U organizaciji Sveučilišta u Mostaru (SUM) i Sveučilišta Sjever iz Republike Hrvatske, u Mostaru je danas održana regionalna konferencija “EU politike i financijska...

Slični članci

Zrinjski slavio i protiv Širokog Brijega, te pobjegao na +8

Zrinjski je u hercegovačkom derbiju šestog kola WWin lige Bosne i Hercegovine...

Borcu penal i 11 minuta sudačke nadoknade nije bilo dovoljno da dođu do boda u Sarajevu

Nogometaši Sarajeva pobijedili su Borac rezultatom 1:0 u derbiju šestog kola Svjetske...

Vozači najavili blokade od 14. rujna

Konzorciji logistika izdao je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti: Plenum...

Troje djece je ostalo bez noga jer je ovaj čovjek vozio pijan

Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, svakom je djetetu amputirana desna noga Općinski...

Hrvatsko zdravstvo: Velika ulaganja, najlošiji zdravstveni ishodi u Europi

Podjeli

Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i opskrbljenosti brojem kreveta, doktora, te CT i MRI uređaja, ali ima najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom, pokazuje novo istraživanje dvoje stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku.

Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama Europske unije. Buljan i Šimović u tekstu objašnjavaju da je to rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka pri rođenju.

Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, pa čak i za 1,6 godinu kraće od podatka za 2010. godinu u Hrvatskoj.

Istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio je 77,8 godine, tri manje od EU-ova prosjeka.

Drugi aspekt je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U njoj se stavljaju u odnos rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u bolnicama, CT i MRI uređaja kao i broj doktora na 100 tisuća stanovnika.

Pokazalo se da je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle, ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto.

Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta, CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima, učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto.

Smanjiti akutne stacionarne kapacite u bolnicama, istovremeno jačati dnevne bolnice

To je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je prosjek iznosio 88 posto u 2018. godini.

Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman intermedijarnih resursa, ocjenjuju autori.

Broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU-a, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda.

Smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama uz istovremeno jačanje dnevnih bolnica doprinijelo bi racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti zdravstvenog sustava bez ugrožavanja zdravstvenih ishoda, smatraju Buljan i Šimović.

Dodaju da na zdravstvene ishode utječu i čimbenici koji su izvan izravne kontrole zdravstvenog sustava. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola ključne su odrednice učinkovitosti zdravstvene zaštite.

Hrvatska izdvaja svega tri posto ukupnih zdravstvenih rashoda u mjere promocije zdravlja i prevenciju bolesti, što je nedovoljno.

Opadanje broja stanovnika te njihova nepovoljna dobna struktura u budućnosti će biti izvor pritiska na smanjenje prihoda u zdravstvu i povećanje rashoda, kažu autori i zauzimaju se za povećanje ulaganja u promociju zdravlja te prevenciju bolesti.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

Otvoren natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru

U ponedjeljka, 24. kolovoza, raspisan je natječaj za prijem brucoša u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Uprava Studentskog centra Sveučilišta u Mostaru donijela...

MUP HNŽ: U Čitluku skoro svi kontrolirani vozači dobili kazne, evo kakvo je stanje u drugim gradovima u županiji

Policijski službenici Policijske uprave Mostar i Policijske uprave Konjic tijekom proteklog vikenda proveli su akcije pojačane kontrole prometa, s naglaskom na kontrolu alkoholiziranosti...

VELIKA REFORMA RADNIH PRAVA U FEDERACIJI: Ugovor na neodređeno postaje pravilo, pauza konačno ulazi u radno vrijeme, ukida se limit za godišnji odmor

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je u siječnju 2026. godine uputilo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine prednacrt novog Zakona o radu. Kada...

Ekspresna reakcija: Dr. Novaković je dobio otkaz

Županijska bolnica Orašje raskinula je honorarni radni odnos kirurgu Đoki Novakoviću. Informaciju je objavila novinska agencija SRNA, a odluka je donesena nakon što...

U Mostaru održana regionalna konferencija ‘EU politike i financijska perspektiva 2028. – 2034.’

U organizaciji Sveučilišta u Mostaru (SUM) i Sveučilišta Sjever iz Republike Hrvatske, u Mostaru je danas održana regionalna konferencija “EU politike i financijska...

Slični članci

Zrinjski slavio i protiv Širokog Brijega, te pobjegao na +8

Zrinjski je u hercegovačkom derbiju šestog kola WWin lige Bosne i Hercegovine...

Borcu penal i 11 minuta sudačke nadoknade nije bilo dovoljno da dođu do boda u Sarajevu

Nogometaši Sarajeva pobijedili su Borac rezultatom 1:0 u derbiju šestog kola Svjetske...

Vozači najavili blokade od 14. rujna

Konzorciji logistika izdao je priopćenje za javnost koje prenosimo u cijelosti: Plenum...

Troje djece je ostalo bez noga jer je ovaj čovjek vozio pijan

Zbog zadobivenih teških tjelesnih ozljeda, svakom je djetetu amputirana desna noga Općinski...