Troje kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kampanju za izbore u toj zemlji započeli su s posve različitim očekivanjima i pristupom – od borbe za ravnopravnost Hrvata, preko poziva na pospremanje u vlastitim redovima, do zahtjeva za slabljenje uloge konstitutivnih naroda, piše HINA.
U utrci su Darijana Filipović, potpredsjednica HDZ-a BiH, koja ima potporu i stranaka Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine, neovisni Zdenko Lučić, kojega podupire oporbena petorka, sastavljena od stranaka nezadovoljnih odnosima unutar HNS-a BiH, te Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji završava četvrti mandat u državnom vrhu.
Filipović je za početak kampanje simbolično odabrala maleno mjesto na jugu BiH, Ravno, koje se u listopadu 1991. našlo prvo na udaru agresije JNA i srpskih snaga.
„Ovo je mjesto koje dobro zna koliko sloboda može koštati. Ali Ravno nije samo mjesto stradanja. Ovo je kraj koji je opstao, koji pamti i koji danas ponovno gradi svoju budućnost“, poručila je Filipović.
Središnja poruka ipak je bila politička ravnopravnost Hrvata.
„Hrvatski narod mora imati jednaka politička prava kao druga dva konstitutivna naroda i pravo slobodno izabrati svoje legitimne predstavnike. Tražimo ono što nam pripada“, poručila je kandidatkinja HDZ-a BiH.
Filipović pritom ima potporu i HDZ-a Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića. Plenković je ovoga tjedna upravo u društvu kandidatkinje HDZ-a BiH u Mostaru izrazio očekivanje da se na listopadskim izborima neće ponoviti praksa po kojoj Hrvati neće moći samostalno izabrati svog člana Predsjedništva. On je ranije isticao kako izbor hrvatskog člana Predsjedništva bez volje hrvatskih birača nije u duhu Daytona, te da izmjenama Izbornog zakona treba osigurati da Hrvati sami izaberu svog predstavnika u državnom vrhu.
Lučić je kampanju otvorio potpuno drukčijom slikom. Paraglajderskim skokom s Tvrđave hercega Stjepana iznad Ljubuškog poslao je poruku o potrebi hrabrosti, promjene i novog početka.
„Možeš pasti. Možeš pogriješiti. Možeš krenuti ponovno… Ustani iz sjene“, poručio je.
Potom je svoju kampanju nastavio na također povijesnom Bobovcu, gradu u kojem su stolovali bosanski kraljevi.
„S kraljevskog Bobovca, iz samog srca Bosne i pod blagoslovom sv. Ilije, započinjemo našu priču jer dolazi vrijeme hrabrih ljudi“, poručio je Lučić.
Kandidat kojega podupire pet hrvatskih oporbenih stranaka – HDZ 1990, HRS, HNP, HSS i HDS – pritom dio kampanje usmjerava i prema samim Hrvatima, odnosno prema kritici politike koju njihove stranke vode posljednjih desetljeća. On je u dosadašnjim obraćanjima iznosio oštre kritike uglavnom prema predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću.
Treći kandidat Slaven Kovačević kampanju je pak otvorio odgovorom zašto je slogan stranke „Građanska zemlja ljiljana“. Kandidat Demokratske fronte, stranke Željka Komšića rekao je kako je BiH kroz povijest bila građanska, te da očekuje da se taj proces formalizira pristupanjem Europskoj uniji. Pritom je pojasnio kako treba promijeniti politički sustav i smanjiti ulogu konstitutivnih naroda.
„Ovo je neka devijacija demokracije u kojoj se izborna volja birača ne manifestira jer kroz etničke ključeve zapravo nemaš ono što žele birači, nego što žele političke elite, a to nije dobro“, rekao je Kovačević.
Kovačević smatra da sadašnji politički sustav ne omogućuje da se izborna volja građana u potpunosti pretoči u političku vlast.
Njegov ulazak u kampanju, međutim, nije prošao bez kontroverzi. Samo nekoliko dana prije službenog početka izborne kampanje, sarajevska Hrvatica Nina Borić Erbez javno je iznijela teške optužbe na račun Kovačevića i njegove majke u višegodišnjem sporu oko stana u sarajevskoj ulici Derebent.
Ona tvrdi da su njezini susjedi Slaven Kovačević i njegova majka promijenili vlasnički status stana u kojemu Borići žive od 1946. godine, pa ga sada potražuje obitelj iz Srbije.
Kovačević je najpoznatiji javnosti nakon što je pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) prošle godine izgubio predmet kojim je nastojao promijeniti postojeći politički sustav BiH. Da je predmet dobio, time bi se oslabjela pozicija konstitutivnih naroda u političkom sustavu BiH. Veliko vijeće ESLJP-a zaključilo je da nije dokazao kako je osobno žrtva diskriminacije, ocijenivši da su njegove pritužbe imale za cilj ostvarenje političkog cilja promjene ustavne i izborne strukture BiH.
Tri početka kampanje su i tri različita politička pogleda na istu državu. Filipović polazi od ustavne kategorije konstitutivnosti i zahtjeva da Hrvati sami biraju svog člana Predsjedništva. Lučić svoju kampanju gradi na kritici dosadašnje hrvatske politike i pozivu na promjene. Kovačević, nasuprot tome, zagovara građansku državu i politički koncept koji je blizak biračima koji su i ranije podržavali Željka Komšića.
Komšić je član Predsjedništva BiH biran četiri puta dominantno glasovima Bošnjaka, dok su hrvatske stranke njegove izbore godinama ocjenjivale kao dokaz preglasavanja Hrvata. Kovačević je član Komšićeve Demokratske fronte i njegov savjetnik u Predsjedništvu BiH.
Zato je i biračka računica trojice kandidata različita. Filipović i Lučić prije svega se obraćaju hrvatskim biračima – prva kao kandidatkinja stranke koja ima dominantnu potporu među Hrvatima, drugi kao kandidat oporbenog bloka hrvatskih stranaka. Kovačević, međutim, svojom platformom cilja na birače izvan hrvatskog nacionalnog korpusa, uključujući značajan dio bošnjačkog biračkog tijela koje je posljednja četiri puta omogućilo Komšićev izbor.
Bosanskohercegovački državni vrh ima tri člana – bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Srpski se bira s područja entiteta Republike Srpske, a bošnjački i hrvatski s teritorija Federacije BiH. Do sada nije bilo prigovora na legitimitet srpskog, odnosno bošnjačkog člana državnog vrha.
Bošnjaci su četiri puta brojniji od Hrvata u Federaciji BiH. Zato će važnu ulogu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva i na predstojećim izborima imati upravo bošnjački birači. Ukoliko se budu opredjeljivali između bošnjačkih kandidata najveće Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića ili pak aktualnog bošnjačkog člana državnog Predsjedništva i člana SDP-a BiH Denisa Bećirovića, te još dvojice kandidata, čelnika Stranke za BiH Semira Efendića ili pak Saveza za bolju budućnost Fahrudina Radončića, rastu izgledi Hrvatima da izaberu svog člana Predsjedništva BiH.
No, i rasipanje glasova između dva kandidata Darijane Filipović i Zdenka Lučića na izborima zakazanim za 4. listopada može smanjiti izglede izbora hrvatskog legitimnog predstavnika.
Godinama se neuspješno vode razgovori između hrvatske i bošnjačke stranke o izmjenama Izbornog zakona koji bi Hrvatima omogućio da presudno utječu na izbor svoga člana državnog vrha. To će posve izvjesno i po očekivanjima hrvatskih stranaka biti jedna od glavnih tema i u sljedeće četiri godine mandata nove vlasti.
Ishod ovih izbora uvelike će odrediti i odnose Hrvata i Bošnjaka te prostor za političku suradnju i relaksaciju odnosa između dvaju konstitutivnih naroda.
