Izmjene Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda zabranjuju grijane duhanske proizvode u zatvorenom kao i prodaju nikotinskih vrećica maloljetnicima, no u javnoj je raspravi upozoreno da proizvodi nisu klasificirani ni regulirani proporcionalno štetnosti.
Mlađima od 18 godina zabranjeno je prodavati cigarete, električne cigarete, bezdimne duhanske proizvode i biljne proizvode za pušenje, kao i nikotinske proizvode među kojima se nalaze i nikotinske vrećice, popularne među mladima.
Ministar zdravstva Vili Beroš ističe da se u zakonskim izmjenama, koje su u javnoj raspravi do 24. rujna, uvodi i mogućnost privremene zabrane novih štetnih proizvoda koji se stalno pojavljuju na tržištu.
“Poučeni iskustvom s nikotinskim vrećicama koje nisu bile izrijekom navedene u zakonu, željeli smo omogućiti da ministar može privremeno zabraniti prodaju nekih novih proizvoda za koje se dokaže da negativno utječu na zdravlje. Takva privremena zabrana trajala bi do 12 mjeseci”, objasnio je Beroš.
Upotrebu grijanih duhanskih proizvoda želi ograničiti Europska komisija koja je prepoznala njihovu štetnost. Komisija je uočila da je upotreba grijanih duhanskih proizvoda porasla pet država članica za najmanje 10 posto, a među tim je državama i Hrvatska.
Stupi li na snagu novi zakon, u prostorima u kojima je zabranjeno pušenje, osim cigareta, više se neće smjeti koristiti ni grijani duhanski proizvodi.
Ministru zdravstva daju se ovlasti da zabrani nove proizvode, no u komentarima u e-savjetovanju specijalist javnozdravstvene medicine Miodrag Beneš iz Virovitice naveo je kako bi “trebalo uvesti specifična zakonska ograničenja za vape penove, e-nargile (elektronske nargile), elektroničke nikotinske dostavne sustave (ENDS), e-tekućine, duhanske vrećice i bezdimni duhan (snus), duhanske flastere, nargile (vodene lule), nikotinske inhalatore i vape uređaje”.
Jer, istaknuo je Beneš – škole su pune vapeova i e-cigareta.
Naime, klasifikaciju je napravila američka Agencija za lijekove i hranu (FDA) s tim da su cigarete, po štetnosti, na prvom mjestu. Slijede cigare, e-cigarete, duhan za nargile, nikotin koji nije duhanski, duhan za lulu pa duhan za motanje. Slijede bezdimni duhanski proizvodi, uključujući duhan za umakanje, duhan za šmrkanje, snus i duhan za žvakanje te ostali duhanski proizvodi, uključujući nikotinske vrećice i gelove te duhanski proizvodi koji se otapaju.
Beneš: Duhanska industrija plaća neke javnozdravstvene stručnjake
U izmjenama hrvatskog zakona nema slične klasifikacije. U njemu se slijedom europske direktive ponajprije uvodi novi pojam – “grijani duhanski proizvod”, u kojemu se duhan samo zagrijava, ali ne gori.
Novost je i zabrana upotrebe aroma u takvim proizvodima. Naime, u Hrvatskoj je značajno porasla upotreba grijanih duhanskih proizvoda s aromama, a zbog izrazite štetnosti arome su zabranjene EU direktivom.
Za bolju kontrolu i provođenje zakona zaduženi su sanitarni inspektori. Pravna osoba u čijem se ugostiteljskom objektu zatekne osoba koja puši izvan predviđenog prostora bit će kažnjena od 260 do 2650 eura, a fizička osoba obrtnik u tom će slučaju biti kažnjena između 260 i 660 eura. Kaznu od 130 eura na licu mjesta inspektor može odrediti osobi koja puši u zatvorenom javnom prostoru gdje to izrijekom nije dopušteno te ako duhanske proizvode konzumira na manje od dvadeset metara od ulaza u zdravstvenu ili obrazovnu ustanovu.
Liječnik Miodrag Beneš u razgovoru za Hinu posebno je istaknuo štetnost e-cigareta koje se reklamiraju kao zdravije u usporedbi s duhanom. Kaže da duhanska industrija plaća neke javnozdravstvene stručnjake u reklamiranju “harm reductiona” e-cigareta a ta reklama cilja djecu koja možda nikada ne bi počela pušiti da nema tih proizvoda.
Nikotinske tekućine sadrže razne kancerogene spojeve i nisu manje štetne u odnosu na spojeve u običnim cigaretama. Primjerice, uz nikotin u njima se nalazi i formaldehid, sredstvo za balzamiranje, upozorava Beneš.
Nikotinske vrećice prodaju se zajedno sa žvakaćim gumama
U raspravu se uključila i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević ističući nedopustivost isticanja nikotinskih vrećica na prodajnim mjestima zajedno sa žvakaćim gumama.
HUP-ova Koordinacije duhanskih proizvoda smatra da grijane duhanske proizvode, e-cigarete i nikotinske vrećice ne bi trebalo svrstavati u istu kategoriju zabrana zajedno s klasičnim cigaretama jer “nema gorenja, nema katrana, nema dima, pa samim time sadrže značajno manje štetnih sastojaka i nema pojave pasivnog pušenja”.
Ističu da se propustilo sve te nove proizvode klasificirati i regulirati ih proporcionalno razini štete koju njihovo korištenje nosi. Umjesto toga, kažu, poseže za “mjerama zabrane koje stvaraju dodatnu pravnu nesigurnost, koče inovativnost i poduzetnička aktivnost te kreiraju nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj”.
“Pritom diferencirano reguliranje inovativnih duhanskih i nikotinskih proizvoda ni na koji način ne podrazumijeva umanjivanje značaja tradicionalnog pristupa prema kontroli uporabe duhanskih i nikotinskih proizvoda”, poručuju iz HUP-a.
69 posto učenika kažu da lako mogu nabaviti cigarete
Prema podacima »Istraživanja o uporabi duhana u odrasloj populaciji Republike Hrvatske«, provedenog u razdoblju 2014./2015., puši 31,1 posto stanovništva (27,5 posto su svakodnevni pušači, a 3,6 posto povremeni). Među muškarcima je 35,3 posto pušača (31,8 posto svakodnevnih te 3,5 posto povremenih), dok je među ženama 27,1 posto pušačica (23,4 posto svakodnevnih te 3,7 posto povremenih).
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), odgovarajući na Hinin upit, naveli su da, prema rezultatima iz 2019., 19 posto učenika u dobi od 15 do 16 godina u Hrvatskoj svakodnevno puši. Nešto češće puše dječaci nego djevojčice. Usprkos vrlo strogim zakonima o prodaji duhanskih proizvoda maloljetnicima, 69 posto učenika izjavilo je da “lako ili vrlo lako mogu nabaviti cigarete”.
Po zadnjoj anketi, 13 posto učenika u dobi od 16 godina reklo je da je konzumiralo e-cigarete u zadnjih 30 dana. Hrvatska je i dalje među prve tri zemlje u EU što se tiče pušenja maloljetnika.
