Prema raspoloživim podacima za prvu polovinu ove godine, u Federaciji je prosječna cijena stana veća za četiri posto, a kuće manja za tri posto, kao i građevinskog zemljišta za 15 posto u odnosu na prvu polovinu 2023. godine
Ako je vjerovati statistici, kupoprodaja nekretnina u Federaciji BiH je u padu. Naime, prema službenim podacima, ukupna ostvarena vrijednost nekretnina iz kupoprodajnih ugovora u prvoj polovini ove godine u Federaciji BiH iznosila je 727,875.445 KM, što je, prema dostupnim podacima, za 16,6 posto manje u usporedbi s prvom polovinom 2023. godine, piše Večernji list BiH.
Najskuplji stanovi
Izvješće o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2024. godinu izrađeno je kroz provedbu aktivnosti Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) vezane uz uspostavu Registra cijena nekretnina (RCN) u suradnji s Poreznom upravom Federacije BiH i jedinicama lokalne samouprave. Od 10.180 registriranih kupoprodajnih ugovora, predmet razreza poreza je 9799 kupoprodajnih ugovora, od čega je Povjerenstvo za procjenu vrijednosti nekretnina u RCN unijelo podatke za 7909 kupoprodajnih ugovora i samo takve transakcije uzete su u pripremu za analize tržišta nekretnina. Od 7909 kupoprodajnih ugovora, 392 se odnose na mješoviti promet i vrijednost takvih iznosi 45,776.761 KM. U prvih šest mjeseci ove godine ukupan broj ostvarenih kupoprodajnih ugovora iznosi 10.522. Uzimajući u obzir dostupne podatke, obujam tržišta nekretnina u prvoj polovini ove godine bilježi pad od osam posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, dok je ukupna vrijednost ostvarena iz kupoprodajnih ugovora smanjena za 17 posto.
Možda je i došlo do pada prodaje, ali to nije poljuljalo visoke cijene stambenog prostora u FBiH. Prema raspoloživim podacima za prvu polovinu ove godine, u Federaciji je prosječna cijena stana veća za četiri posto, a kuće manja za tri posto, kao i građevinskog zemljišta za 15 posto u odnosu na prvu polovinu 2023. godine. Najviša ostvarena cijena stana je na području općine Novo Sarajevo i njegova ukupna cijena iznosila je 712.000 KM, korisna površina tog stana je 105 m² i nalazi se u zgradi izgrađenoj 2010. godine. Najviša ostvarena cijena poslovnog prostora (lokal) je na području Mostara i njegova ukupna cijena iznosila je 1,340.000 KM, korisna površina prostora je 435 m² i nalazi se u objektu izgrađenom 2018. godine. Najviša ostvarena cijena poslovnog objekta je na području općine Novi Travnik i njegova ukupna cijena iznosila je 3,662.000 KM s korisnom površinom od 4143 m² i ukupnom površinom parcele od 12.574 m², izgrađen 2015. godine. Cijene, dakle, ne padaju i grade se novi stambeni objekti u gotovo svim gradovima u Federaciji. Veliki broj izgrađenih stanova je prodan, ali su prazni i čini se kako i u BiH postupno, po uzoru na susjednu Hrvatsku, sazrijeva stav o potrebi posebnog oporezivanja takvih stanova. Time bi se stimuliralo izdavanje, pa i prodaja stanova, što bi dugoročno moglo dovesti i do nižih cijena stambenog prostora.
Čini se da bi Sarajevska županija mogla biti prva koja će uvesti taj porez. – Kao Vlada Sarajevske županije, prepoznali smo potrebu za stvaranjem pravednijeg, učinkovitijeg i održivijeg stambenog okvira koji bi potaknuo vlasnike nekretnina da prazne stanove i poslovne prostore stave u funkciju, bilo kroz iznajmljivanje ili neke druge korisne modele. Prema ranijim procjenama, svaka četvrta nekretnina u našoj županiji je prazna i često služi kao oblik ulaganja viška kapitala. Takva situacija stvara neravnotežu na tržištu, otežava dostupnost stambenih jedinica za građane te potencijalno doprinosi rastu cijena nekretnina, što značajno utječe na kvalitetu života svih nas – ističe županijski premijer Nihad Uk.
Kako smanjiti cijene
Broj praznih stanova u Sarajevu, prema njegovim riječima, trenutačno varira, a točne statistike dobit će nakon detaljnijih istraživanja i podataka koje očekuju u idućem razdoblju. Na osnovi tih konkretnih podataka će moći, kako je dodao, pružiti preciznije procjene o broju nekorištenih stambenih jedinica. Za očekivati je da sličnim putom krenu i druge županije kako bi se riješio umjetni problem nedostatka stambenog prostora u Federaciji BiH, pa i umanjile rekordno visoke cijene stanova. Porez na prazne nekretnine na snazi je od početka prošle godine u tri austrijske pokrajine, a slične mjere razmatra i Hrvatska, gdje novi nacionalni plan stambene politike uključuje i oporezivanje praznih stanova.
