Ministar vanjskih i europskih poslova RH, Gordan Grlić Radman pozvao je u četvrtak svijet da ne dopusti da Ukrajina čeka na slobodu „duge četiri godine“ kao Hrvatska i upozorio da bi šutnja na rusko kršenje ljudskih prava i prava država imala dalekosežne posljedice na međunarodni poredak.
Dan prije prve godišnjice ruskog napada na Ukrajinu hrvatski ministar prozvao ga je „brutalnom agresijom“ i eskalacijom događaja započetih 2014. s ilegalnom aneksijom Krima.
Ruski napad je kršenje međunarodnog prava i Povelje UN-a koji je počinila stalna članica Vijeća sigurnosti, k tome nuklearno naoružana te će stoga on imati dugotrajne implikacije za cijeli UN, rekao je Grlić Radman na Općoj skupštini UN-a u New Yorku.
Rusija je agresijom narušila međunarodni poredak temeljen na pravilima, s dubokim posljedicama za godine koje dolaze, upozorio je.
„Ne smijemo šutjeti pred onima koji uništavaju i krše najtemeljnija ljudska i suverena prava država. Ako ne uspijemo sada, ne samo da će naša sadašnjost izgledati turobno, već će i cijena našeg neuspjeha prijeći na buduće generacije“, rekao je Grlić Radman.
Po njegovim riječima, Moskva je svojom agresijom dovela do ogromne ljudske patnje, smrti i ranjavanja stotina tisuća ljudi, masovnog izbjeglištva i uništavanja civilne infrastrukture te je počinila ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Dodao je da je invazija utjecala je na cijeli svijet, poremetila globalne ekonomske tokove i dovela do energetske i prehrambene nesigurnosti.
Potom je govorio o „hrabrosti i odlučnosti“ ukrajinskog naroda koji je stao na put agresoru, kazavši kako taj sukob nažalost podsjeća na rat u Hrvatskoj.
„Mi u Hrvatskoj nažalost predobro znamo kakav je to osjećaj. Propaganda o tobožnjoj potrebi denacifikacije i zaštite manjine, nakon čega slijede samoproglašena republika na tlu Hrvatske, invazija i agresija“.
Hrvatska je borba za slobodu trajala je duge četiri godine, rekao je Grlić Radman. „Nemojmo da i Ukrajina toliko dugo čeka na slobodu“.
Opća skupština UN-a bi kasnije u četvrtak na prijedlog 60 zemalja trebala usvojiti rezoluciju u kojoj se “naglašava potreba postizanja, što je prije moguće, sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini u skladu s načelima Povelje UN-a”, piše agencija France Presse.
Kao i u ranijim rezolucijama potvrđuje se „UN-ova predanost suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine” te se poziva na trenutni prekid neprijateljstava.
U tekstu, koji za razliku od odluka Vijeća sigurnosti nije pravno obvezujuć, od Rusije za zahtijeva da „odmah, potpuno i bezuvjetno povuče sve svoje vojne snage s teritorija Ukrajine”.
Kijev se nada potpori barem jednakog broja država kao u listopadu kad je njih 143 glasalo za rezoluciju kojom se osudila ruska ilegalna aneksija nekoliko ukrajinskih teritorija.
S tim ciljem Ukrajina je popustila pritisak da se u tekst uključi mirovni plan predsjednika Volodimira Zelenskija u deset točaka koji je predstavio u studenom, tvrde diplomatski izvori, a prenosi francuska agencija.
“Mislim da smo pripremili tekst koji doista pokušava okupiti međunarodnu zajednicu, pokušava biti što kohezivniji i što pozitivniji”, rekao je europski diplomat.
