Dok Europska unija tek od rujna uvodi rampu za proizvode iz Brazila, BiH je početkom godine zaustavila uvoz govedine iz Južne Amerike zbog salmonele, ali stotine tona prethodno ugovorenog smrznutog mesa ipak su završile na domaćem stolu.
Europska komisija objavila je da će Brazil moći nastaviti izvoz u zemlje EU tek nakon što dokaže potpunu usklađenost s europskim sanitarnim i fitosanitarnim pravilima, a odluka Bruxellesa ponovno je stavila u fokus mjere koje je prethodno uvela Bosna i Hercegovina.
Ured za veterinarstvo BiH privremeno je 23. siječnja obustavio uvoz govedine iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, nakon što su u nekim pošiljkama utvrđene nepravilnosti i prisutnost salmonele, piše “Glas Srpske”.
Stotine tona ipak su ušle u Bosnu i Hercegovinu
Međutim, podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da je u četiri mjeseca ove godine iz Brazila uvezeno 585.876 kilograma smrznute govedine u vrijednosti od 5,96 milijuna KM, dok su dodatne količine mesa i proizvoda od klanja stigle iz Paragvaja i Argentine, ali se uglavnom radilo o pošiljkama ugovorenim i otpremljenim prije stupanja na snagu zabrane.
Nadležne institucije su prethodno pojasnile da je smrznuto meso iz Južne Amerike namijenjeno isključivo preradi, a ne prodaji kao svježe meso.
Ravnatelj Ureda za veterinarstvo BiH, Saša Bošković, potvrdio je za “Glas” da je privremena zabrana još uvijek na snazi, te naglasio da su u BiH nakon donošenja odluke puštene samo pošiljke koje su već bile plaćene ili su bile u tranzitu.
“Sve pošiljke koje su u trenutku zabrane bile “na vodi”, ili su uvoznici dokazali da su već kupljene i plaćene, puštene su u BiH uz obvezne laboratorijske i veterinarske kontrole. Ne možete robu koja je dva mjeseca u transportu zaustaviti administrativnom odlukom”, rekao je Bošković.
Salmonela i uništene pošiljke
Dodao je da je BIH reagirala prije većine europskih zemalja, nakon što su u dvije pošiljke otkrivene nepravilnosti.
“U jednom dijelu pošiljki pronađena je salmonela, dok su neke pošiljke poslane na uništenje, jer se nije poštovala starosna granica za meso. Inspekcijska tijela već su poduzela određene represivne mjere”, rekao je Bošković.
Prema njegovim riječima, ukidanje zabrane trenutno se ne razmatra, iako postoji snažan pritisak veleposlanstava južnoameričkih zemalja.
“Odluka će ostati na snazi dok ne procijenimo da nema rizika za zdravlje građana BIH”, rekao je Bošković.
Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BIH, smatra da su u korijenu problema različiti standardi proizvodnje i kontrole, koji upozorava da BIH često kasno reagira na globalne trgovinske promjene
„Svako tržište i svaki novi izvor robe nam je dragocjen, ali institucije moraju na vrijeme ispuniti uvjete koji se traže od Bosne i Hercegovine. Stalno nas nešto iznenadi, iako smo na to godinama upozoravani“, rekao je Vuković.
Ističe da BiH još nije članica Svjetske trgovinske organizacije, te da se domaće gospodarstvo mora više uključiti u stvaranje trgovinskih pravila i propisa.
Domaće meso kao sigurnija opcija
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS-a, Mišo Maljčić, smatra da su standardi proizvodnje u Latinskoj Americi i Europi „neusporedivi“, te upozorava da je uvoz jeftinog mesa dugoročno rizičan.
„Ne tvrdimo da se radi o ozbiljnim otrovima, ali postoje tvari koje se ne koriste u našoj zemlji i nisu poželjne u prehrani. Postavlja se i pitanje kvalitete mesa koje mjesecima putuje iz Latinske Amerike“, rekao je Maljčić.
Naglašava da je domaće meso daleko kvalitetnije, jer je riječ o svježem proizvodu s kratkim transportnim lancem.
„Nema zdravije hrane od goveda koje se hrani domaćim žitaricama i čije meso stiže do kupca za 24 sata. S druge strane, prerađivačka industrija često kupuje jeftine sirovine, dodaje konzervanse i aditive, a na kraju time hranimo djecu“, upozorio je Maljčić.
Argentina
Prema podacima UIO-a, od siječnja do kraja travnja prošle godine iz južnoameričkih zemalja u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 27.500 kilograma svježih, rashlađenih ili smrznutih proizvoda od klanja goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, mazgi i mula. Riječ je o proizvodima podrijetlom iz Argentine, čija je ukupna vrijednost iznosila 125.517 KM.
