Uzvici, uzdasi i hihot obično prate glasanje na Eurosongu, obožavanom i ismijavanom natjecanju zbog glazbenog kiča i pristranih rezultata.
Jesu li s protokom vremena postali jasniji obrasci glasanja i koji ih vanjski faktori mogu objasniti?
Uoči subotnjeg finala u Baselu, AFP je analizirao sve bodove raspoređene među otprilike 2300 mogućih parova, odnosno zemlje glasačice/zemlje primateljice, od 1957. godine.
Pojavili su se obrasci koji ukazuju na sve od geopolitike i kulturnih afiniteta do simpatija prema dobroj pjesmi.
Dobri susjedi
Različiti regionalni blokovi u Europi koji sudjeluju u natjecanju poput nordijskog, bivšeg jugoslavenskog, bivšeg sovjetskog, baltičkog koji uglavnom pokazuju solidarnost jedni drugima, dodjeljujući većinu svojih bodova onima u vlastitom bloku.
Norveška, Finska, Danska i Island osigurale su više od petine švedskih bodova od prvog sudjelovanja te zemlje na Eurosongu 1958.
Iako blokovi ukazuju na jasne obrasce, određena odstupanja sugeriraju da su u igri i drugi čimbenici.
Političke napetosti i dalje su prisutne na Balkanu, primjerice, “ali čini se da su kulturne veze nadvladale političke podjele”, rekao je AFP-u Dean Vuletić, autor knjige “Poslijeratna Europa i Eurovizija” iz 2019.
“Rekao bih da je to zato što ove zemlje dijele glazbenu industriju”, dodao je Vuletić.
S druge strane, neke se zemlje ističu po vrlo niskom broju razmijenjenih bodova.
Azerbajdžan i Armenija, koji su dva puta ratovali u Gorskom Karabahu, razmijenili su samo jedan bod. Armenija ga je dala svom susjedu 2009.
Najbolji prijatelji
Obrasci glasanja također ukazuju na parove zemalja koje dosljedno daju jedna drugoj bodove iznad njihovog prosječnog rezultata.
Upečatljiv primjer su Cipar i Grčka koji su si od 1981. godine davali osam bodova više (kada je maksimum bio 12 bodova) i 18 bodova više (otkako je maksimum 24 boda) nego što ih prosječno osvoje.
Rumunjska i Moldavija još su jedan recipročan par koji si od 2005. dodjeljuje između devet i 12 bodova više od njihovog prosječnog rezultata.
Pošto je riječ o susjednim zemljama, geografija pomaže objasniti ovo ponavljajuće ponašanje, kao i jezik, ali i poznavanje izvođača.
“Oni su dosta isprepleteni”, rekao je AFP-u Nicholas Charron sa Sveučilišta Göteborg. “Postoji toliko prekogranične suradnje u smislu pisanja pjesama, koreografije, profesionalaca koji su radili u tim zemljama”, rekao je.
Neuzvraćena ljubav
Ima primjera i jednosmjernog prometa: zemlje koja daje značajan broj bodova drugoj zemlji, ali joj to nije uzvraćeno.
Među takvima je Francuska, zemlja koja je Izraelu dala više bodova nego bilo koja druga.
Daje više glasova i Portugalu, i to otkad javnost ima pravo glasa, pa je prosječan broj dodijeljenih bodova skočio s tri na devet, ali reciprociteta nema.
Glasanje na Eurosongu je od 1997. podijeljeno između žirija i publike u svakoj zemlji.
Od tog datuma pa sve do 2012., Njemačka je dodjeljivala Turskoj prosječno 10 bodova, a prije toga samo jedan i pol u prosjeku. Radi se, naravno, o velikoj turskoj dijaspori u Njemačkoj.
Čini se da je glas dijaspore, čim je javnost dobila pravo glasa, također bio ključan kod francuskih jednostranih glasova.
“Pretpostavljam da u Francuskoj živi puno Portugalaca koji glasaju za svoju zemlju, a gotovo da nema Francuza kojima je stalo do Portugala ili koji glasaju iz Portugala”, rekao je Charron.
Što se tiče odnosa Francuske i Izraela, “to doista ima objašnjenje jer Francuska ima najveću židovsku zajednicu u Europi”, rekao je Florent Parmentier s Instituta političkih znanosti u Parizu.
Nestabilni čimbenici
Važni događaji mogu utjecati na glasanje u pojedinim godinama.
Primjerice, kad su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu 2022., došlo je do ogromnog porasta glasova za Kijev koji je naposljetku i pobijedio.
Glasovi publike prevagnuli su u korist Ukrajine.
Publika je u 28 od 39 zemalja dodijelila Ukrajini maksimalan broj bodova, dok je to učinilo samo pet žirija. S osvojenih 439 bodova od mogućih maksimalnih 468, Ukrajina je bila prva zemlja koja je osvojila toliko bodova publike.
Takva iznenađujuća pobjeda mogla bi biti primjer utjecaja “nestabilnih” čimbenika, rekao je za AFP Farid Toubal sa Sveučilišta Paris Dauphine.
“Dolazak diktatora ili nacionalista na vlast mijenja dinamiku u odnosu na partnere (te zemlje) na Eurosongu”, rekao je Toubal.
