Katolički vjernici dočekuju Uskrs, dan kada širom svijeta slave pobjedu života nad smrću i nade nad sumnjom. Svoj najveći blagdan katolici će proslaviti u nedjelju. Pripreme za uskrsno slavlje traju 40 dana, a u tom periodu, koje se naziva korizma, vjernici su pozvani na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Samom Uskrsu prethodi Vazmeno trodnevlje, koje počinje Velikim četvrtkom, kada i završava period korizme, a to su dani Isusove muke, smrti i uskrsnuća.

Dok se na Veliki četvrtak Crkva spominje posljednje večere na kojoj je Isus Krist uoči muke i smrti ustanovio euharistiju i sakrament svećeništva, na Veliki petak, dan Isusove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona.

Iako se ne slavi misa, postoje obredi i vjernici se okupljaju u crkvi u tišini. Kako je za Avaz rekao fra Ante Marić, član Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru, na Veliki petak je impresivno voditi obrede.

– Ulaziš u crkvu koja je puna ljudi, a svi šute, čak se ni dječica ne igraju i ne oglašavaju – kazao fra Marić.

U kršćanskoj tradiciji postoje razni oblici narodne pobožnosti, procesija i svetih predstava, a među njima se, kako nam je naveo fra Ante, posebno ističe križni put.

– To je prikaz Isusovog posljednjeg dana, Velikog petka u 14 slika – objasnio je fra Ante.

Velika subota obilježena je dubokom tišinom i završava Vazmenim bdijenjem, koje uvodi u nedjelju, dan Uskrsa. Iako je Uskrs najveći katolički blagdan, ova svetkovina u usporedbi s Božićem nema tu toplinu i svojevrsnu bajkovitost. Fra Ante nam je pojasnio da je Božić svetkovina Zapada, a Uskrs Istoka.

– Uskrs je meditativan, filozofski raspoložen, razmišlja o životu. Donosi smisao života i Uskrs je, sigurno, temelj svoj našoj vjeri, jer uzaludna bi bila naša vjera da Gospodin nije uskrsnuo. Uskrs je filozofija života, smisao života, jer doći do zaključka da je križ – poniženje i mučilo, zapravo bio tron na kojem je sjedio naš kralj – iznio je fra Ante.

Brojne su poruke Uskrsa, naglasio je fra Ante, a među njima je i ona o ženama.

– Kome je Isus prvo dao vijest o svom uskrsnuću? Mariji Magdaleni! A, kada analiziramo kakav je bio položaj žene u tom društvu, od toga da nije mogla biti ni svjedok na sudu, do toga da nisu imale pravo riječi, dakle, beznačajne i bez ikakvih prava, Isus je to drugačije gledao i dao čast ženi da ona prva prenese radost njegovog uskrsnuća. Dakle, Isus stavlja ženu na posebno mjesto – istakao je fra Marić.

Iako se za Uskrs vežu brojni običaji, tradicija, ipak, neminovna je prilagodba vremenu. U Hercegovini je među korizmenim pjesmama najpoznatija bila „Gospin plač“. Fra Ante je rekao da je u toj pjesmi opisan sav Isusov život.

– Nekada su pastirice, dok su čuvale ovce, cijelu tu pjesmu ispjevavale, a zanimljivo je da je svako selo imalo svoju melodiju – kazao je fra Marić.

Katolički vjernici dočekuju Uskrs, dan kada širom svijeta slave pobjedu života nad smrću i nade nad sumnjom. Svoj najveći blagdan katolici će proslaviti u nedjelju. Pripreme za uskrsno slavlje traju 40 dana, a u tom periodu, koje se naziva korizma, vjernici su pozvani na pokoru kroz molitvu, post i dobra djela. Samom Uskrsu prethodi Vazmeno trodnevlje, koje počinje Velikim četvrtkom, kada i završava period korizme, a to su dani Isusove muke, smrti i uskrsnuća.

Dok se na Veliki četvrtak Crkva spominje posljednje večere na kojoj je Isus Krist uoči muke i smrti ustanovio euharistiju i sakrament svećeništva, na Veliki petak, dan Isusove muke i smrti, utihnu orgulje i crkvena zvona.

Iako se ne slavi misa, postoje obredi i vjernici se okupljaju u crkvi u tišini. Kako je za Avaz rekao fra Ante Marić, član Hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru, na Veliki petak je impresivno voditi obrede.

– Ulaziš u crkvu koja je puna ljudi, a svi šute, čak se ni dječica ne igraju i ne oglašavaju – kazao fra Marić.

U kršćanskoj tradiciji postoje razni oblici narodne pobožnosti, procesija i svetih predstava, a među njima se, kako nam je naveo fra Ante, posebno ističe križni put.

– To je prikaz Isusovog posljednjeg dana, Velikog petka u 14 slika – objasnio je fra Ante.

Velika subota obilježena je dubokom tišinom i završava Vazmenim bdijenjem, koje uvodi u nedjelju, dan Uskrsa. Iako je Uskrs najveći katolički blagdan, ova svetkovina u usporedbi s Božićem nema tu toplinu i svojevrsnu bajkovitost. Fra Ante nam je pojasnio da je Božić svetkovina Zapada, a Uskrs Istoka.

– Uskrs je meditativan, filozofski raspoložen, razmišlja o životu. Donosi smisao života i Uskrs je, sigurno, temelj svoj našoj vjeri, jer uzaludna bi bila naša vjera da Gospodin nije uskrsnuo. Uskrs je filozofija života, smisao života, jer doći do zaključka da je križ – poniženje i mučilo, zapravo bio tron na kojem je sjedio naš kralj – iznio je fra Ante.

Brojne su poruke Uskrsa, naglasio je fra Ante, a među njima je i ona o ženama.

– Kome je Isus prvo dao vijest o svom uskrsnuću? Mariji Magdaleni! A, kada analiziramo kakav je bio položaj žene u tom društvu, od toga da nije mogla biti ni svjedok na sudu, do toga da nisu imale pravo riječi, dakle, beznačajne i bez ikakvih prava, Isus je to drugačije gledao i dao čast ženi da ona prva prenese radost njegovog uskrsnuća. Dakle, Isus stavlja ženu na posebno mjesto – istakao je fra Marić.

Iako se za Uskrs vežu brojni običaji, tradicija, ipak, neminovna je prilagodba vremenu. U Hercegovini je među korizmenim pjesmama najpoznatija bila „Gospin plač“. Fra Ante je rekao da je u toj pjesmi opisan sav Isusov život.

– Nekada su pastirice, dok su čuvale ovce, cijelu tu pjesmu ispjevavale, a zanimljivo je da je svako selo imalo svoju melodiju – kazao je fra Marić.