Najmanje 72 osobe poginule su u olujnom nevremenu i poplavama na istoku Španjolske, prema najnovijim podacima koje je prenio AFP.
Radi se o najsmrtonosnijoj poplavi u Španjolskoj u zadnja tri desetljeća, izazvanoj nezapamćenom kišom koja je u utorak pogodila istočnu regiju Valenciju, ostavivši ceste i gradove pod vodom.
Jorge Olcina, profesor geografije i direktor Klimatološkog laboratorija na Sveučilištu u Alicanteu, izjavio je u radijskoj emisiji Hoy por Hoy da se građani nemarno odnose prema meteorološkim upozorenjima istaknuvši da “mnogi pokušavaju voditi normalan život uz crveni alarm”.
– Možda bismo trebali preispitati sustav uzbunjivanja, možda bi trebali uključiti crnu boju kako bi ljudi bili svjesni da im je život u opasnosti, poručio je.
Jedan od autora najnovijeg izvješća o klimatskim promjenama u Španjolskoj također je istaknuo da je oluja Dana “mediteranski dokaz klimatskih promjena”.
– Upozorenje je izdano prethodnog jutra, ali prognoza se mijenja iz sata u sat. Može se promijeniti smjer vjetra, a to znači da jedno područje može biti više pogođeno od drugog, poručio je.
Na pitanje novinara je li nevrijeme koje se dogodilo u Valenciji bilo poput uragana, samo na Mediteranu, odgovara:
– Ne baš. Zbog porasta temperature mora događaju SE fenomeni koji pokreću puno više energije i uzrokuju ono što smo vidjeli jučer. Između 400 i 500 litara kiše u samo tri sata, tornado, tuča…, rekao je.
Zatim je progovorio o fenomenu ‘hladne kaplje‘ koji na tom području izaziva ovakvo katastrofalno nevrijeme..
– U Španjolskoj ne mogu nastati uragani poput onih na Karibima. Ali ‘hladna kaplja‘ može rezultirati s više padalina nego uragan. Srećom, nisu puhali snažni vjetrovi, pojasnio je.
Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) su pojasnili da ‘hladna kaplja‘ nastaje pri formiranju ciklone u višim slojevima atmosfere unutar koje je razmjerno debeo sloj hladnog zraka, prenosi 24sata.
– Ona nije neobična pojava te nužno ne mora uzrokovati opasne i ekstremne vremenske uvjete. Međutim, ‘hladna kaplja‘ na španjolskoj mediteranskoj obali u jesenskim mjesecima (španjolski: gota fría) često je povezana s intenzivnim nevremenom koje za posljedicu ima obilnu kišu jer vrlo povoljno utječe na nastanak visokih grmljavinskih oblaka kumulonimbusa – pišu iz DHMZ-a.
Zbog položaja te visinske ciklone, odnosno “hladne kaplje”, na pogođeno područje konstantno je dolazio vlažan i vrlo nestabilan zrak. To je, pišu, rezultiralo velikom konvektivnom raspoloživom potencijalnom energijom, prenosi 24sata.
– I smicanje vjetra (promjena smjera i brzine vjetra s visinom) bilo je veliko, što je omogućilo organiziranje nastalih grmljavinskih oblaka u veći grmljavinski sustav, koji je bio kvazistacionaran, odnosno grmljavinski oblaci stalno su se obnavljali na gotovo istom području, zbog čega su pale obilne oborine. Posljedica su bile bujične i urbane poplave – pišu u DHMZ-u.
