Federacija BiH dobila je novi posebni odjel entitetskog tužiteljstva i Vrhovnog suda čija će zadaća biti suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala od kojega se očekuju veliki rezultati, posebice kod procesuiranja dužnosnika povezanih s korupcijom.
Glavni tužitelj Federacije BiH Munib Halilović koji je već 11 godina na toj dužnosti predstavljajući u ponedjeljak u Sarajevu početak funkcioniranja novog odjela kazao je kako su tek u posljednjih godinu i pol poduzete konkretne mjere na uspostavi “federalnog USKOK-a”, iako je zakon to tome donesen prije više od desetljeća.
“Postoji znatan prostor za poboljšanje borbe protiv korupcije”, kazao je Halilović aludirajući na ocjene kako je BiH premrežena korupcijom.
USKOK Federacije BiH u kojem je predviđeno 88 radnih mjesta postao je operativan 30. travnja, no realno je očekivati da će on tek od kraja svibnja biti osposobljen za rad.
Za sada je imenovano šest tužitelja od odobrene kvote od njih deset.
“Znamo da su očekivanja od ovog odjela izrazito velika i vjerujemo da će odgovoriti tim očekivanjima”, kazao je Halilović.
Očekuje se kako će federalni USKOK odmah preuzeti između 400 i 500 predmeta koje su otvorila županijska tužiteljstva, a optužnice još nisu donesene.
Hrvoje Čabrajić koji je na čelu posebnog odjela kazao je kako će uz borbu protiv kriminala i korupcije POSKOK procesuirati i slučajeve terorizma i napada na ustavni poredak, no posebni će napori biti usmjereni na procesuiranje imenovanih dužnosnika za koje postoje indicije da su umiješani u korupciju.
Prioritet će pri tome biti najviši dužnosnici u tijelima vlasti.
“Neće biti nedodirljivih”, kazao je Čabrajić, ali je dodao kako ne treba očekivati “instant rezultate” nego temeljiti rad jer je ovo, kako je istaknuo, “utrka na duge staze”.
Transparency International za BiH je u svom izvješću iz ožujka ove godine upozorio kako pravosuđe BiH uporno popušta pred korupcijom kao i da u presudama dominiraju uvjetne kazne, istrage se obustavljaju, oslobađajuće presude su sve češće, a broj osuđujućih presuda za visoku korupciju smanjen je u odnosu na prošlu godinu.
“Dok su u 2024. godini neka tužiteljstva ostala bez ijedne podignute optužnice za kaznena djela visoke korupcije, blaga kaznena politika i trend smanjenja broja optužnica potvrđuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji”, stoji u analizi TI-ja.
Naveli su kako je od 194 osuđujuće presude za korupciju skoro polovica značila uvjetnu kaznu.
Sudovi u Bosni i Hercegovini su povećali i broj oslobađajućih presuda za 20 posto u 2024. godini u odnosu na godinu ranije unatoč činjenici da je prema indeksu percepcije korupcije (CPI) BiH druga najkorumpiranija zemlja u Europi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.
