Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su u četvrtak brzu provedbu Zakona o digitalnim uslugama i zabrani štetnih praksi koje izazivaju ovisnost kako bi se zaštitili maloljetnici, u što je uključena zabrana društvenih mreža za mlađe od 13 godina.
Zastupnici u Odboru Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u četvrtak su s 32 glasa za, 5 protiv i 9 suzdržanih, usvojili izvješće u kojem izražavaju zabrinutost zbog neuspjeha velikih online platformi u adekvatnoj zaštiti maloljetnika te upozoravaju na rizike povezane s ovisnošću, mentalnim zdravljem i izloženošću ilegalnom i štetnom sadržaju, objavio je Europski parlament.
Zastupnici su predložili minimalnu dob od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i pratiteljima umjetne inteligencije (AI), osim ako to roditelji ne odobre, te minimalnu dob od 13 godina za pristup bilo kojoj društvenoj mreži.
Borzan i Sokol podržali ograničenja za maloljetnike
Izvješće su podržali i hrvatski eurozastupnici Tomislav Sokol (HDZ/EPP) i Biljana Borzan (SDP/S&D), članovi nadležnog odbora, koji su amandmanima sudjelovali u njegovom oblikovanju.
Ured HDZ-ovog eurozastupnika u priopćenju je istaknuo da je EP “na tragu amandmana koje je Sokol uložio na izvješće”, pored uvođenja minimalne dobi za pristup društvenim mrežama, zatražio zabranu algoritamskih sustava preporuke sadržaja za maloljetnike.
„Amandmanom koji sam uložio zatražio sam zabranu algoritamskih sustava preporuke sadržaja za maloljetnike i drago mi je da je upravo to i usvojeno u izvješću. Naime, algoritamski sustavi na temelju profiliranja promoviraju maloljetnicima sadržaje što produžuje vrijeme provedeno pred ekranom i potiče ovisničko ponašanje”, kaže Sokol.
“Na primjer, algoritam prepoznaje omiljenog junaka iz animiranog filma kod djeteta i zatim mu prikazuje što više digitalnog sadržaja vezanog uz tog lika, kako bi zadržao njegovu pažnju i produžio vrijeme provedeno pred ekranom”, rekao je Sokol, poručivši da su takve prakste nedopustive.
“Digitalni svijet mora biti prilagođen razvojnim potrebama djece, a ne tržišnim interesima, a ovim izvješćem upravo takvu poruku šaljemo“, tumači Sokol.
Borzan upozorava na štetne posljedice digitalne ovisnosti po maloljetnike.
Jako puno djece na internetu doživi neugodna iskustva, ali procjene su da roditeljima kažu za tek jedan od deset takvih slučajeva. Takva iskustva imaju negativan utjecaj na mentalno zdravlje djece i mladih. U Španjolskoj je primjerice pak jedno istraživanje pokazalo kako je više od 15 posto mladih u dobi 14-17 pokušalo samoubojstvo, a gotovo 30 posto neki oblik samoozljeđivanja u zadnjih godinu dana, napominje SDP-ova eurozastupnica.
„Većina djece ima Facebook, Instagram ili Tik Tok unatoč postojećim dobnim ograničenjima. Prema zadnjem EU istraživanju, čak 60 posto djece lažno prikazuje dob kako bi napravilo račun na društvenim mrežama. ( Dob bi se morala dokazivati složenim mehanizmima koji uključuju provjeru osobnih dokumenata”, rekla je Biljana Borzan.
Borzan podsjeća da „samo petina roditelja u Hrvatskoj koristi roditeljske kontrole”.
“One moraju biti puno jednostavnije za korištenje. Zanimljivo je kako kad nam trebaju prodati kremu za lice, internetski divovi mogu pogoditi našu dob, ali kada dijete koristi njihove platforme-onda nisu znali. Predlažemo i da se uvede viša razina osobne odgovornosti menadžera internetskih kompanija koji svjesno dovode djecu u opasnost“, kaže Borzan.
„Prema istraživanju koje sam provela u Hrvatskoj, čak 96,5 posto građana smatra da su djeca previše na mobitelima. Čak tri četvrtine njih smatra da sve veći broj djece ne može upisati prvi razred osnovne škole zbog posljedica pretjeranog korištenja interneta koje rezultira psihičkim, emocionalnim i motoričkim smetnjama. U Hrvatskoj, broj djece kojima je upis odgođen obara rekorde – ove godine nije upisano više od četiri tisuće djece“, napominje zastupnica.
Parlament će glasati o svojim preporukama za povećanje sigurnosti maloljetnika na internetu na plenarnoj sjednici od 24. do 27. studenog.
