Delegacija Europske unije u BiH objavila je u četvrtak ispravak formulacije o uvjetnom otvaranju pristupnih pregovora s BiH, što ju je u srijedu koristila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, uz objašnjenje da je takva preporuka već donesena te će se primijeniti čim se steknu uvjeti.

“Željeli bismo pojasniti kako Europska komisija ‘preporučuje’ otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada se dostigne nužni stupanj usklađenosti (s kriterijima EU)”, stoji u objavi delegacije na društvenoj mreži X.

Dodaje se da je formulacija “preporučit će”, koju je upotrijebila predsjednica Komisije, bila sadržana u ranijoj radnoj verziji izvještaja o napretku BiH te da je ona u konačnom obliku izmijenjena u smislu da Komisija već “preporučuje” otvaranje pregovora pod navedenim uvjetima.  

Izvješće Komisije konstatira kako je u BiH u protekloj godini postignut stanoviti napredak te kako je sadašnja vlast pokazala spremnost provoditi reforme, no istaknuto je kako su stvarni učinci skromni pri čemu su poseban problem blokade koje dolaze iz Republike Srpske.

Europska komisija uvjetnu je preporuku o otvaranju pregovora s BiH povezala s nastavkom provedbi reformi koje su trenutačno blokirane, a glavni uzrok tome je spor unutar vladajuće koalicije u toj zemlji o zakonu o sudovima, konkretno o tome gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH.

Načelno je dogovoreno da to bude na teritoriju Republike Srpske,  no predsjednik tog entiteta Milorad Dodik inzistira na Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok, kao i strukture EU, iz praktičnih razloga traže da to bude u Istočnom Sarajevu, s obzirom na blizini sjedišta Suda BiH i zatvora u koji se pritvaraju osobe protiv kojih se na tom sudu vode procesi.

Iako je naizgled riječ o čisto tehničkom pitanju u pozadini je ipak nastojanje da se uspostavi politička kontrola nad državnim sudom, što je neizravno potvrdila Dodikova bliska suradnica Sanja Vulić, predsjednica kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Zastupničkom domu parlamenta BiH. Ona je u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) priznala da u RS-u žele da “njihovi” ljudi budu suci u prizivnom odjelu, pri čemu kao “nepodobne” isključuju sve suce srpske nacionalnosti koji žive u Federaciji BiH.

Dok se to pitanje ne riješi Dodik odbija dopustiti usvajanje bilo kakvih novih reformskih zakona u parlamentu BiH.

BiH je zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU podnijela još 2016., a dobila ga je u prosincu 2022. godine. Europska komisija je 2019. definirala paket od 14 reformskih prioriteta koje BiH treba provesti, a tek je ove godine usvojeno je pet zakona koji se mogu s tim povezati.

U ovogodišnjem izvješću o napretku BiH nije jasno definirano što bi točno trebalo biti urađeno kako bi Europsko vijeće u ožujku 2024. donijelo formalnu odluku o otvaranju pregovora pa je to postalo predmetom različitih interpretacija.

Delegacija Europske unije u BiH objavila je u četvrtak ispravak formulacije o uvjetnom otvaranju pristupnih pregovora s BiH, što ju je u srijedu koristila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, uz objašnjenje da je takva preporuka već donesena te će se primijeniti čim se steknu uvjeti.

“Željeli bismo pojasniti kako Europska komisija ‘preporučuje’ otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada se dostigne nužni stupanj usklađenosti (s kriterijima EU)”, stoji u objavi delegacije na društvenoj mreži X.

Dodaje se da je formulacija “preporučit će”, koju je upotrijebila predsjednica Komisije, bila sadržana u ranijoj radnoj verziji izvještaja o napretku BiH te da je ona u konačnom obliku izmijenjena u smislu da Komisija već “preporučuje” otvaranje pregovora pod navedenim uvjetima.  

Izvješće Komisije konstatira kako je u BiH u protekloj godini postignut stanoviti napredak te kako je sadašnja vlast pokazala spremnost provoditi reforme, no istaknuto je kako su stvarni učinci skromni pri čemu su poseban problem blokade koje dolaze iz Republike Srpske.

Europska komisija uvjetnu je preporuku o otvaranju pregovora s BiH povezala s nastavkom provedbi reformi koje su trenutačno blokirane, a glavni uzrok tome je spor unutar vladajuće koalicije u toj zemlji o zakonu o sudovima, konkretno o tome gdje će biti sjedište prizivnog odjela Suda BiH.

Načelno je dogovoreno da to bude na teritoriju Republike Srpske,  no predsjednik tog entiteta Milorad Dodik inzistira na Banjoj Luci, dok bošnjačko-građanski blok, kao i strukture EU, iz praktičnih razloga traže da to bude u Istočnom Sarajevu, s obzirom na blizini sjedišta Suda BiH i zatvora u koji se pritvaraju osobe protiv kojih se na tom sudu vode procesi.

Iako je naizgled riječ o čisto tehničkom pitanju u pozadini je ipak nastojanje da se uspostavi politička kontrola nad državnim sudom, što je neizravno potvrdila Dodikova bliska suradnica Sanja Vulić, predsjednica kluba zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Zastupničkom domu parlamenta BiH. Ona je u intervjuu za TV Federacije BiH (FTV) priznala da u RS-u žele da “njihovi” ljudi budu suci u prizivnom odjelu, pri čemu kao “nepodobne” isključuju sve suce srpske nacionalnosti koji žive u Federaciji BiH.

Dok se to pitanje ne riješi Dodik odbija dopustiti usvajanje bilo kakvih novih reformskih zakona u parlamentu BiH.

BiH je zahtjev za odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU podnijela još 2016., a dobila ga je u prosincu 2022. godine. Europska komisija je 2019. definirala paket od 14 reformskih prioriteta koje BiH treba provesti, a tek je ove godine usvojeno je pet zakona koji se mogu s tim povezati.

U ovogodišnjem izvješću o napretku BiH nije jasno definirano što bi točno trebalo biti urađeno kako bi Europsko vijeće u ožujku 2024. donijelo formalnu odluku o otvaranju pregovora pa je to postalo predmetom različitih interpretacija.