Ministar rada Marin Piletić izvijestio je da su Hrvatskoj na raspolaganju 2,27 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), pa će u novom sedmogodišnjem razdoblju ciljevi biti podizanje zaposlenosti, cjeloživotno obrazovanje i smanjenje rizika od siromaštva.
Nakon što se premijer Andrej Plenković sastao s povjerenikom Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasom Schmitom u Banskim dvorima, Piletić je istaknuo da je Hrvatska u posljednjoj godini korištenja sredstava iz ESF-a za razdoblje od 2014.-2020. kojima je glavni cilj bio stabilizacija tržišta rada te da se mogu očekivati prvi javni pozivi i korištenje sredstava iz novog ESF+.
– U proteklom smo razdoblju imali na raspolaganju 1,9 milijardi eura kroz ESF, a s obzirom na pregovore s Europskom komisijom i na postignute rezultate, Komisija je predvidjela gotovo dvije milijarde sad već bivših kuna više za sljedeće programsko razdoblje, koje ćemo imati na raspolaganju do 2027., rekao je.
Za sljedeće programsko razdoblje najavio je tri programska cilja za iskorištavanje sredstava iz ESF+, prvi od kojih je dostizanje stope zaposlenosti od 75 posto u odnosu na trenutnih 69,9 posto u Hrvatskoj.
Drugi je aktivacija, odnosno uključivanje 55 posto odraslog stanovništva u proces cjeloživotnog obrazovanja, dok je treći smanjenje za više od 300.000 građana koji su riziku od siromaštva, a u suradnji s drugim mjerama i fondovima.
Ministarstvo će u sutra na konferenciji “Europski socijalni fond plus za razvojno desetljeće” predstaviti ključne aktivnosti na koje će ta novčana sredstva biti utrošena.
Očekuje se da će 2023. biti proglašena Europskom godinom vještina, stoga su premijer i ministar upoznali Schmita s mjerom vaučera za obrazovanje i prekvalifikaciju koja je lansirana prošle godine, a za koju postoji dovoljno predviđenih alokacija za uključivanje više od 100.000 građana u te programe.
Povjerenik Schmit, koji je posljednji put posjetio Hrvatsku 2020. na početku hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, rekao je da tada nitko nije očekivao veliku krizu, no kada se gleda unatrag, Hrvatska i EU uspjele su je prebroditi te su kroz razne mjere pomogle tvrtkama.
Ulaganja u modernizaciju ekonomije, digitalizaciju i ozelenjivanje ekonomije istaknuo je važnima, dodavši kako se te transformacije trebaju događati uz ulaganja u socijalnu koheziju unutar Unije.
Kao neke od izazova Unije i Hrvatske naveo je velik broj mladih ljudi i osoba s invaliditetom koji su izvan tržišta rada te potrebu razgovora o tome kako ih uvesti na tržište s obzirom na nedostatak radne snage, a za što su ključna usavršavanja i prekvalificiranja radnika te sredstva iz ESF-a.
