Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Zagreb primarijus Milivoj Novak izvijestio je jutros u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” da se stanje u najvećem bolničkom centru u državi normaliziralo nakon jučerašnjeg kibernetičkog napada.
– Proradilo je praktički sve, skoro sve, bit će još sitnih problema koji će se riješiti tijekom jutra, tipa pisača i tako dalje, ali bolnica funkcionira normalno i mislim da malo lakše dišemo svi skupa, rekao je Novak.
Poručio je da sigurnost bolesnika nije bila ugrožena.
– Svi kirurški zahvati koji su bili planirani za jučer uredno su obavljeni, rekao je Novak dodajući da će tako biti i danas.
Novak je rekao i da za sada nije bilo zahtjeva za novcem te da se nadaju da neće ni biti.
Državni tajnik: Moramo biti svjesni da su te ugroze naša svakodnevica
Hakeri su prekjučer napali Ministarstvo financija, Poreznu upravu, HNB i Zagrebačku burzu.
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić rekao je u istoj emisiji da je napad na bolnicu bio drugog tipa, znatno većeg intenziteta i znatno složeniji.
Rekao je da su napadi na financijske institucije u vrlo kratkom vremenu – od pola sata do sat vremena – otklonjeni, a posljedice su se otklanjale još kratko vrijeme poslije toga.
– Štete nisu zabilježene u smislu gubitka podataka, kompromitacije podataka ili bilo kakvih drugih stvari koje bi utjecale na rad, osim što web stranice tada nisu bile dostupne, rekao je Gršić.
Dodao je da nijedan napad nije slučajan.
– Moramo biti svjesni da su te ugroze naša svakodnevica, poručio je.
Voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost u Algebri Zlatan Morić rekao je da su napadi na financijske institucije bili takozvanog DDoS (Distributed Denial-of-Service) tipa, dok je napad na KBC Zagreb bio drugačiji.
Iza DDoS napada stoji botnet – skupina zaraženih računala kojima hakeri imaju pristup i mogu ih kontrolirati.
– I onda oni u nekom trenutku odluče – OK, idemo napasti, ne znam, Poreznu upravu, i onda milijuni računala u svijetu u principu mogu simulirati legitimne korisnike, a naš sustav nije dizajniran da može prihvatiti tu količinu podataka, objasnio je Morić.
Svojatanje napada od strane proruske hakerske skupine
Roman Domović s Tehničkog veleučilišta i Instituta za istraživanje hibridnih sukoba u Zagrebu rekao je kako su, pogotovo nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u porastu napadi državno sponzoriranih hakerskih skupina.
– Na primjer, pojavilo se svojatanje napada od prekjučer na hrvatske financijske institucije od strane jedne proruske hakerske skupine. To se doduše pojavilo na mreži X, preuzeto s Telegram kanala, rekao je Domović, dodajući kako ne znači da je to istina, ali da je ta skupina poznata upravo po izvođenju DDoS napada.
Domović je rekao da su u sukobu Rusije i Ukrajine države koje su na ukrajinskoj strani često mete napada upravo skupina koje se povezuju s ruskim državnim aparatom i njihovim simpatizerima, a njima se pridružuju i hakeri Sjeverne Koreje i Kine.
Gršić je rekao da je u državnim tijelima u posljednjih nekoliko godina postignut velik pomak u smislu kibernetičke sigurnosti.
– Ali bih rekao da nikad nije dovoljno, dodao je.
Morić je istaknuo kako se dizanjem razine sigurnosti smanjuje funkcionalnost.
Gršić je rekao i da je mnogo napada, za koje javnost ne zna, odbijeno.
– Nema potrebe uznemiravati javnost nekakvim situacijama koje nisu ovakvog tipa gdje se degradira određena usluga u određenom trenutku. Ali moramo biti svjesni da takvih napada ima, rekao je Gršić.
Dodao je da je prekjučerašnji napad na financijske institucije određenim intenzitetom trajao gotovo cijelu noć, ali da su svi sustavi normalno radili.
Novak je pohvalio svoje informatičare jer su reagirali na vrijeme, sukladno protokolima, a i Morić je rekao da je reakcija KBC-a bila izrazito dobra.
“Do njih je nemoguće doći”
Što se može učiniti otkrije li se da su napadi bili državno sponzorirani i odakle su došli?
– Baš ništa, odgovorio je Domović.
– Do njih je nemoguće doći, gotovo sigurno su u nekoj drugoj državi. Postoji mogućnost, naravno, da je to napravio netko iz Hrvatske, u tom slučaju bi ga se moglo privesti i sukladno zakonima odraditi postupak. Ali ako su oni vani, pogotovo izvan, na primjer, EU-a ili država s kojima imamo ugovore o razmjeni uhićenih i tako dalje, onda gotovo ništa. Ako su Rusi, ili negdje u Kini, Sjevernoj Koreji, mislim da je tu mogućnost da se bilo što napravi apsolutno nula, dodao je.
