Situacija u svijetu i neizvjesnost kada je riječ o sigurnosti u protekloj godini doveli su do drastičnog pada zainteresiranosti medicinskih radnika za odlazak u zemlje Europske unije, prije svega Njemačku, ali i Sloveniju. To se vidi iz broja izdatih radnih dozvola u odnosu na prethodne godine. Pitanje koje se postavlja jeste: znači li to stabilnost domaćeg zdravstvenog sistema ili tek privremeno zatišje? Odgovor možete saznati u narednih nekoliko minuta.
Samo 64 medicinska radnika sa srednjom stručnom spremom prošle godine otišla su na rad u Njemačku, što predstavlja drastičan pad u odnosu na godinu ranije. Sličan trend zabilježen je i kada je u pitanju Slovenija.
Irfan Malkić, specijalista obiteljske medicine u Tuzli
“Ljudi su uglavnom odlazili u zemlje EU, Njemačku i Sloveniju. Sada je u trendu odlazak naših ljekara u druge županije, gdje su uvjeti rada povoljniji, primanja adekvatna, tako da je i problem što se borimo da očuvamo sistem.“
Stanje u EU se značajno mijenja kao posljedica globalnih dešavanja, prije svega sukoba u Ukrajini, gdje su tržišta radne snage nestabilnija nego ranije u pogledu plaća i uvjeta rada.
Spomenka Hotilovac, iz Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica RS
“Prvenstveno je u pitanju sigurnost koja je bila odlučujuća kada smo anketirali medicinare o razlozima odlaska. To je sada poljuljano zbog dešavanja u svijetu, a ovdje im je sigurnije.“
Iako odlazak u inozemstvo opada, stanje u BiH u zdravstvu daleko je od idealnog. To pokazuju štrajkovi i najave prosvjeda medicinara zbog niskih primanja u oba entiteta.
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS
“Nema nikakvog egzodusa zdravstvenih radnika iz RS. Podaci kojima raspolažemo pokazuju da će se povećati broj zaposlenih, kako zdravstvenih tako i nezdravstvenih radnika u našem sektoru. Možda postoji veća fluktuacija između privatnih i javnih ustanova u zdravstvu.“
Udruženja poslodavaca upozoravaju da pad odlazaka radnika u zemlje EU ne treba smatrati nužno pozitivnim, jer ukazuje na pad ekonomske aktivnosti na tim tržištima, što može imati negativne posljedice za domaće gospodarstvo i izvoz, piše BHRT.
