Svake godine sve manje Slavonaca odlazi raditi u sezonu na Jadran. Iako su Slavonci nekad bili glavni radnici na hrvatskoj obali, taj trend bitno se promijenio. Pokazuju to i brojke koje nam je ustupio Hrvatski zavod za zapošljavanje. Naime, u sezoni je prošle godine s područja Slavonije, odnosno iz područnih ureda i službi iz Osijeka, Vukovara, Vinkovaca, Virovitice, Slavonskog Broda i Požege, radilo 1.125 ljudi, dok je 2021. godine ta brojka bila gotovo dvostruko veća jer je tada u sezonu išlo raditi 2.050 Slavonaca. Dvije godine ranije, 2019. godine u sezonski je radilo tri puta više Slavonaca nego prošle godine, njih 3.586, dok je u odnosu na 2015. godinu ta brojka skoro pet puta veća jer je tada u sezoni radilo 5.112 radnika, piše Večernji.
Napominjemo da su tu samo radnici koji su prije odlaska u rad na turističku sezonu bili u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ukupni broj turističkih sezonskih radnika je puno veći) – napominju iz HZZ-a, no silazni trend odlaska na sezonske poslove itekako je vidljiv. Kada se usporedi brojka ukupnih sezonski radnika iz 2015. godine, kada ih je sa HZZ-a na sezonu išlo raditi iz cijele Hrvatske 9.042, više od pola te brojke (5.122) čini su Slavonci. Prošle godine iz cijele Hrvatske u sezonu je išlo raditi 2.547 radnika, od toga njih 1.125 iz Slavonije.
To nam govori i Marinela koja godinama radi u sezoni kao recepcionerka budući da je završila Ugostiteljsko-turističku školu u Osijeku pa joj je lakše naći posao na obali nego u rodnom gradu. – Čini mi se da je svake godine sve manje naših radnika, a sve je više stranaca. Zadnje dvije godine radila sam u Istri i tamo je najviše državljanina BiH i Srbije. Čak me je lani jedna djevojka iz Srbije s kojom sam radila pitala: ‘Što ćete vi kad vam ni mi više ne budemo dolazili?’. Iskreno, nisam znala što bih joj odgovorila – kaže nam 38-godišnja Marinela. Pitamo ju jesu li strani radnici srušili cijenu rada.
Jesu sigurno. Evo, prošle godine sam radila na recepciji u jednom hotelskom kompleksu u Istri, plaća mi je bila 1450 eura, imala sam smještaj i jedan obrok dnevno. Sad nude istu plaću, ali bez smještaja i obroka. To nije normalno, ne znam tko će im tako raditi. Ja sigurno neću jer ne znam gdje bih našla smještaj usred turističke sezone u jednoj od najposjećenijih turističkih destinacija – ističe te dodaje kako sezonski posao sigurno više nije ono što je nekad bio.
Prije smo mogli odraditi pet mjeseci sezone, kod kuće pronaći neki posao s minimalnom plaćom i ostatak godine lijepo živjeti od toga što smo uštedjeli u sezoni. Sada nema šanse za to. Plaće jesu malo bolje nego prije, no i troškovi života su drastično veći – kaže nam. Da će slavonskih radnika i ove godine biti manje u sezoni, potvrđuju nam i iz HZZ-a. Očekuje se nastavak trenda smanjenja sezonskog zapošljavanja radnika iz slavonskih županija. Najčešći poslovi u kojima se zapošljavaju sezonski radnici, pa tako i radnici iz Slavonije, su u djelatnosti smještaja, pripreme i usluživanja hrane. S obzirom na potrebe za radnicima koje iskazuju poslodavci najviše zapošljavanja očekujemo u zanimanjima konobara/konobarice, čistača/čistačice, kuhara/kuharice, pomoćnog kuhara/pomoćne kuharice, turističkog animatora/turističke animatorice te ostalim srodnim zanimanjima – dodaju iz HZZ-a.
Ipak, nisu svi radnici iz Slavonije nezadovoljni onime što se nudi na Jadranu. Zorica iz Osijeka kaže nam kako je u sezonu išla raditi zadnje tri godine te da je prezadovoljna.
Čistila sam jedan obiteljski hotel na Kvarneru. Vlasnici su divni, imala sam besplatan smještaj, obroke i plaću veću od 1000 eura kakvu kod nas ne bih mogla dobiti kao čistačica. Moja djeca su odrasla i meni nije problem otići raditi na nekoliko mjeseci tako da ću i ove godine ići, ali nešto malo kraće jer imam obiteljskih obveza u rujnu… – ispričala nam je ona.
Gala Krešo, voditeljica portala posao.hr kaže nam kako je tržište rada u kontinentalnoj Hrvatskoj postalo konkurentnije.
Prema javno dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, broj osoba zaposlenih na sezonskim poslovima pao je s 41.467 u 2015. na 13.528 u 2025. godini, dakle na nacionalnoj razini govorimo o padu od gotovo tri puta u deset godina, što je u skladu s trendovima za Slavoniju. Zanimljivo, HZZ u svom posljednjem izvješću za 2025. godinu navodi da je od svih koji su radili sezonski izvan svog mjesta prebivališta, najviše ih upravo s područja Osječko-baranjske županije, što pokazuje da Slavonci i dalje odlaze na sezonu, ali ih je ukupno sve manje. Kao vodeći hrvatski portal za zapošljavanje, svakodnevno pratimo kretanja na tržištu rada i možemo reći da kandidati danas imaju više opcija nego prije. Lokalno tržište rada u kontinentalnoj Hrvatskoj postalo je konkurentnije, a inozemstvo privlači sve veći broj radnika koji traže stabilnije uvjete od privremenog sezonskog zaposlenja – kaže nam Gala Krešo.
Radnike iz Hrvatske tako mijenjaju strani radnici, a prošle je godine izdano oko 170 tisuća radnih dozvola, najviše državljanima Bosne i Hercegovine i Nepala, a slijede Srbija, Filipini i Indija. Najviše radnih dozvola izdala je PU zagrebačka, a druga po redu je PU istarska te PU splitsko-dalmatinska. Najviše radnih dozvola izdano je u sektoru graditeljstva i turizma.
