Zakoni koje je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na posljednjoj sjednici, uključujući i Izborni zakon Republike Srpske, dostavljeni su Vijeću naroda, gdje će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje zaštite vitalnih nacionalnih interesa, i sve je izglednije da će se izbori u Republici Srpskoj provoditi prema Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Christian Schmidt, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika BiH.
“Održat ćemo sjednicu našeg kluba u Vijeću naroda RS i razmotriti sve zakone koji su nam dostavljeni. Ono što mogu reći sada jest da pretpostavljam da će Klub Bošnjaka pokrenuti pitanje vitalnih nacionalnih interesa u vezi s Izbornim zakonom jer nije u skladu s Ustavom BiH i nije u skladu s Izbornim zakonom na razini BiH”, rekao je Adil Osmanović, delegat u Klubu Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske, dodajući da je moguće da se, osim toga, pokrene i pitanje vitalnih nacionalnih interesa u vezi s Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi, kao i Zakonom o imunitetu Republike Srpske.
Što se tiče Izbornog zakona Republike Srpske, i sam zakonodavac, odnosno vlast, bili su svjesni da se uobičajeni rokovi ne mogu poštovati i stoga su ih praktički suspendirali. Primjerice, odredba Izbornog zakona Republike Srpske koja propisuje da se izbori raspisuju 150 dana nakon dana održavanja suspendirana je, kao i odredba da politička stranka podnosi prijavu za verifikaciju Republičkoj izbornoj komisiji najkasnije 135 dana prije izbora. Također, suspendiran je i rok koji propisuje da Republička izborna komisija verificira prijavu političke stranke za sudjelovanje na izborima, ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od primitka prijave.
Neoficijelni razgovori s dužnosnicima izbornog sustava i politike sugeriraju da će se izbori u Bosni i Hercegovini održati prema Izbornom zakonu BiH koji je nametnuo Schmidt, osim ako se lideri koji čine vlast na razini BiH ne slože oko novih pravila.
“Pročitao sam Prilog 3 Daytonskog mirovnog sporazuma, gdje je precizno definirano da će Bosna i Hercegovina u budućnosti definirati stalnu izbornu komisiju, naravno, Centralnu izbornu komisiju (CIK) koja će provoditi izbore u državi koja se zove Bosna i Hercegovina. I kada vidimo Prilog 3, konkretno u ovom slučaju, i kada vidimo način na koji trenutna vlada pokušava manipulirati građanima, zaključit ćemo da to sigurno nije u skladu s Prilogom 3 Daytonskog sporazuma i to sigurno nije u našu korist”, rekao je Vukota Govedarica, šef Kluba zastupnika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Što se tiče mogućeg dogovora lidera koji čine vlast na razini BiH o Izbornom zakonu BiH, jedino u slučaju takvog dogovora Izborni zakon BiH koji je nametnuo Schmidt neće se primjenjivati, ali je teško očekivati.
“Izborni zakon BiH treba izmijeniti do dana raspisivanja izbora. Ako se to ne učini, kada se izbori raspisuju, provode se prema Izbornom zakonu BiH koji je važeći na dan raspisivanja izbora, a to jasno piše u zakonu. Imali smo takav slučaj 2004. godine u vezi s nacionalnim manjinama. Tada smo raspisali izbore, a nekoliko dana kasnije usvojen je i stupio na snagu novi zakon, međutim, te odredbe za nacionalne manjine primjenjivale su se tek na izborima 2008. godine”, rekao je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.
Stoga, da bi se izbori u BiH proveli prema Izbornom zakonu BiH usvojenom od domaćih vlasti, cijeli postupak morao bi biti proveden do 6. svibnja, što je malo vjerojatno, posebno ako se uzme u obzir da u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH stranke “trojke”, SDP, NiP i Naša stranka, nemaju četiri delegata, te da glavnu ulogu u tome imaju SDA sa svojim partnerima DF-om i SBiH.
