Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca u Hrvatskoj provedeno u petim i sedmim razredima pokazalo je da djevojčice ostvaruju bolje rezultate od dječaka, priopćilo je u petak Ministarstvo kulture i medija (MKM).

Istraživanje je provedeno u veljači 2023. godine u 85 osnovnih škola iz svih dijelova Hrvatske, a primijenjeno je šest ispitnih knjižica za ispitivanje čitalačke pismenosti koje je ispunjavalo 4197 učenika petih i sedmih razreda.

Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu čitalačke pismenosti učenika te istražiti njihove čitalačke navike, ističe Ministarstvo. Uz zadatke za razumijevanje teksta, u svakoj knjižici bila su i po tri zadatka kojima se ispitivalo razumijevanje riječi iz odabranih tekstova i po jedan zadatak vezan uz riječi općeg vokabulara kako bi se stekao uvid u širinu i dubinu vokabulara učenika.

Učenici petih razreda točno riješili 63 posto zadataka

Istraživanje je pokazalo da su učenici petog razreda u prosjeku točno riješili 63 posto zadataka te da su uspješniji u rješavanju zadataka povezanih s književnim tekstovima, gdje je prosječan postotak točne riješenosti 66 posto.

Prosječan postotak točne riješenosti zadataka općenito za sve informativne tekstove iznosi 61 posto, a usporedbom rezultata učenika petog razreda utvrđeno da djevojčice ostvaruju bolje prosječne postotke riješenosti zadataka (65 posto), dok dječaci u prosjeku točno rješavaju 60 posto ispitnih zadataka.

Gotovo 60 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu najmanje nekoliko puta tjedno, 55 posto ih čita samo ako moraju, 60 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 65 posto izjavljuje da uživaju u čitanju, dok 37 posto učenika tvrdi da im je čitanje dosadno.

Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno se koristi 83 posto učenika. Stav učenika petog razreda prema čitanju tendira pozitivnim vrijednostima, ocjenjuje Ministarstvo.

U glavnom je ispitivanju sudjelovalo 2046 učenika petog razreda iz 85 osnovnih škola od kojih su 1029 djevojčice ili 50 posto, a 981 dječaci ili 48 posto. Za 36 učenika ili 2 posto podatak o spolu nije poznat.

Sedmaši uspješno rješavaju četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik

Rezultati ispitivanja pokazuju da djevojčice i u 7. razredima ostvaruju bolje rezultate od dječaka. Prosječan postotak riješenosti učenica je 65 posto, a učenika 56 posto.

U ispitivanju općega leksika sedmaša prosječan postotak točne riješenosti iznosi 25 posto, napominje MKM i dodaje kako to znači da učenici sedmog razreda uspješno rješavaju oko četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik.

Anketa pokazuje kako najmanje nekoliko puta tjedno 38 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu, 62 posto ih čita samo ako moraju, 48 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 54 posto tvrdi da uživaju u čitanju, a 46 posto učenika smatra da im je čitanje dosadno.

Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno 92 posto učenika, napominje MKM.

U glavnom je ispitivanju sudjelovao 2151 učenik 7. razreda iz 85 osnovnih škola, od kojih su 1087 ili 51 posto djevojčice, a 1024 ili 48 posto dječaci. 
Učenici petih razreda imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika sedmog

Rezultati pokazuju da učenici petog razreda imaju u prosjeku nešto pozitivniji stav prema čitanju od učenika sedmog razreda.

U petom i sedmom razredu postoje razlike u općem stavu prema čitanju s obzirom na spol učenika, tj. učenice u prosjeku imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika, a u oba uzrasta učenice znatno češće odlučuju čitati na vlastitu inicijativu.

Anketa knjižničara pokazala je da najvažnijom uslugom smatraju poticanje čitanja kod učenika (u potpunosti se slaže njih 94 posto) te knjižnicu vide kao informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole (njih 93 posto) i kao mjesto održavanja različitih aktivnosti (91 posto).

Kao najveći problem ili prepreku u funkcioniranju školske knjižnice gotovo svi knjižničari, njih 97 posto, navode nedostatna financijska sredstva za nabavu knjiga i drugih tiskanih

Zabrinjavajući je i nalaz, ističe se u priopćenju, da u više od polovine škola, njih 55 posto nema dostupnih računala u školskim knjižnicama, a četvrtina škola ima samo jedno računalo na raspolaganju.

Nacionalno istraživanje čitalačke pismenosti osnovnoškolaca u Hrvatskoj provedeno u petim i sedmim razredima pokazalo je da djevojčice ostvaruju bolje rezultate od dječaka, priopćilo je u petak Ministarstvo kulture i medija (MKM).

Istraživanje je provedeno u veljači 2023. godine u 85 osnovnih škola iz svih dijelova Hrvatske, a primijenjeno je šest ispitnih knjižica za ispitivanje čitalačke pismenosti koje je ispunjavalo 4197 učenika petih i sedmih razreda.

Cilj istraživanja bio je utvrditi razinu čitalačke pismenosti učenika te istražiti njihove čitalačke navike, ističe Ministarstvo. Uz zadatke za razumijevanje teksta, u svakoj knjižici bila su i po tri zadatka kojima se ispitivalo razumijevanje riječi iz odabranih tekstova i po jedan zadatak vezan uz riječi općeg vokabulara kako bi se stekao uvid u širinu i dubinu vokabulara učenika.

Učenici petih razreda točno riješili 63 posto zadataka

Istraživanje je pokazalo da su učenici petog razreda u prosjeku točno riješili 63 posto zadataka te da su uspješniji u rješavanju zadataka povezanih s književnim tekstovima, gdje je prosječan postotak točne riješenosti 66 posto.

Prosječan postotak točne riješenosti zadataka općenito za sve informativne tekstove iznosi 61 posto, a usporedbom rezultata učenika petog razreda utvrđeno da djevojčice ostvaruju bolje prosječne postotke riješenosti zadataka (65 posto), dok dječaci u prosjeku točno rješavaju 60 posto ispitnih zadataka.

Gotovo 60 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu najmanje nekoliko puta tjedno, 55 posto ih čita samo ako moraju, 60 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 65 posto izjavljuje da uživaju u čitanju, dok 37 posto učenika tvrdi da im je čitanje dosadno.

Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno se koristi 83 posto učenika. Stav učenika petog razreda prema čitanju tendira pozitivnim vrijednostima, ocjenjuje Ministarstvo.

U glavnom je ispitivanju sudjelovalo 2046 učenika petog razreda iz 85 osnovnih škola od kojih su 1029 djevojčice ili 50 posto, a 981 dječaci ili 48 posto. Za 36 učenika ili 2 posto podatak o spolu nije poznat.

Sedmaši uspješno rješavaju četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik

Rezultati ispitivanja pokazuju da djevojčice i u 7. razredima ostvaruju bolje rezultate od dječaka. Prosječan postotak riješenosti učenica je 65 posto, a učenika 56 posto.

U ispitivanju općega leksika sedmaša prosječan postotak točne riješenosti iznosi 25 posto, napominje MKM i dodaje kako to znači da učenici sedmog razreda uspješno rješavaju oko četvrtinu zadataka vezanih uz opći leksik.

Anketa pokazuje kako najmanje nekoliko puta tjedno 38 posto učenika čita iz zabave tekstove koje sami odaberu, 62 posto ih čita samo ako moraju, 48 posto bi voljelo da im netko daruje knjigu, 54 posto tvrdi da uživaju u čitanju, a 46 posto učenika smatra da im je čitanje dosadno.

Laptopom, tabletom i stolnim računalom učenici se ne koriste često, ali pametnim telefonom svakodnevno 92 posto učenika, napominje MKM.

U glavnom je ispitivanju sudjelovao 2151 učenik 7. razreda iz 85 osnovnih škola, od kojih su 1087 ili 51 posto djevojčice, a 1024 ili 48 posto dječaci. 
Učenici petih razreda imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika sedmog

Rezultati pokazuju da učenici petog razreda imaju u prosjeku nešto pozitivniji stav prema čitanju od učenika sedmog razreda.

U petom i sedmom razredu postoje razlike u općem stavu prema čitanju s obzirom na spol učenika, tj. učenice u prosjeku imaju pozitivniji stav prema čitanju od učenika, a u oba uzrasta učenice znatno češće odlučuju čitati na vlastitu inicijativu.

Anketa knjižničara pokazala je da najvažnijom uslugom smatraju poticanje čitanja kod učenika (u potpunosti se slaže njih 94 posto) te knjižnicu vide kao informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole (njih 93 posto) i kao mjesto održavanja različitih aktivnosti (91 posto).

Kao najveći problem ili prepreku u funkcioniranju školske knjižnice gotovo svi knjižničari, njih 97 posto, navode nedostatna financijska sredstva za nabavu knjiga i drugih tiskanih

Zabrinjavajući je i nalaz, ističe se u priopćenju, da u više od polovine škola, njih 55 posto nema dostupnih računala u školskim knjižnicama, a četvrtina škola ima samo jedno računalo na raspolaganju.