Rok za predaju izbornih lista za izbore u Beogradu 2.  lipnja istekao je u nedjelju u ponoć, a dio oporbenih stranaka se, optužujući vladajuće da nisu stvorili pravedne izborne uvjete, odlučio za bojkot, što oporbi osjetno umanjuje šanse da naruši dominaciju vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Beogradski izbori, održani u prosincu prošle godine, ponovljeni su nakon što vladajuća SNS nije uspjela formirati većinu vijećnika u gradskom parlamentu i uz tvrdnje oporbe da su izbori pokradeni, među ostalim, migracijom i dovođenjem birača izvan Beograda.

Srbiji su stigle preporuke misije međunarodnih promatrača OESS-a (ODIHR), ali ih vlast, unatoč pritiscima najvećeg dijela i lijevih i desnih oporbenih stranaka, nije dosljedno primijenila, napose zadržavajući i dalje kontrolu nad većinom elektroničkih i pisanih medija.

Na prijedlog dijela parlamentarne oporbe iznuđena je izmjena Zakona o jedinstvenom biračkom popisu, koja predviđa da građani koji su promijenili prebivalište u proteklih 11 mjeseci neće moći glasati na novoj adresi, a ograničenje se odnosi na razdoblje od 3. lipnja 2023. do 3. lipnja ove godine.

No, vlast nije pristala odgoditi izbore u Beogradu i vezati ih uz lokalne krajem godine kako bi se u međuvremenu uspostavili pošteni uvjeti za sve. Štoviše, ona je i lokalne izbore pomaknula na 2. lipnja, što je podijelilo i lijevu i desnu oporbu, pa je dio stranaka odlučio izostati iz izborne utrke tvrdeći da će ponovno na sceni biti “izborni cirkus” u scenariju SNS-a.

Nije uspjela ni kampanja građanskih organizacija i oporbe da se s imena izborne liste SNS-a povuče ime srbijanskog predsjednika i donedavnog vođe naprednjaka Aleksandra Vučića, koji je s čela stranke formalno odstupio u svibnju prošle godine.

Vučićevo ime je i na prosinačkim parlamentarnim izborima i na predstojećim beogradskim i lokalnim u imenu liste, premda on nije bio niti je i sad kandidat za bilo koju dužnost, što oporba i stručna javnost smatraju narušavanjem ustavnih i zakonskih normi u pogledu miješanja privatnog i javnog interesa šefa države.

Sam Vučić je na nedavnom predizbornom skupu u Beogradu, nezadovoljan učinkom pojedinih naprednjaka, svojim stranačkim kolegama jasno stavio do znanja da je i dalje neprikosnoveni vođa.

“Razmislite samo da se sklonim s liste koliko bi ljudi za vas glasalo”, rekao je Vučić naprednjacima i državnim dužnosnicima iz SNS-a na skupu krajem ožujka u beogradskoj dvorani Šumice, podsjeća Hina.

Gradsko izborno povjerenstvo u Beogradu ponovno je prihvatilo listu SNS-a na kojoj je Vučićevo ime, a takve liste predane su i za lokalne izbore koji će biti održani 2. lipnja u još 64 općine i grada diljem Srbije.

Nesloga unutar oporbenog korpusa i neujednačena stajališta o izbornim uvjetima podijelila su oporbene stranke i koalicije čiji znatan dio naposljetku neće sudjelovati na predstojećim izborima. Takav odnos je, po ocjeni pojedinih analitičara, unio i konfuziju među birače, što u konačnici može utjecati na izlaznost i osjetno umanjiti šanse oporbenim strankama za pobjedu u Beogradu.  

Rok za predaju izbornih lista za izbore u Beogradu 2.  lipnja istekao je u nedjelju u ponoć, a dio oporbenih stranaka se, optužujući vladajuće da nisu stvorili pravedne izborne uvjete, odlučio za bojkot, što oporbi osjetno umanjuje šanse da naruši dominaciju vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Beogradski izbori, održani u prosincu prošle godine, ponovljeni su nakon što vladajuća SNS nije uspjela formirati većinu vijećnika u gradskom parlamentu i uz tvrdnje oporbe da su izbori pokradeni, među ostalim, migracijom i dovođenjem birača izvan Beograda.

Srbiji su stigle preporuke misije međunarodnih promatrača OESS-a (ODIHR), ali ih vlast, unatoč pritiscima najvećeg dijela i lijevih i desnih oporbenih stranaka, nije dosljedno primijenila, napose zadržavajući i dalje kontrolu nad većinom elektroničkih i pisanih medija.

Na prijedlog dijela parlamentarne oporbe iznuđena je izmjena Zakona o jedinstvenom biračkom popisu, koja predviđa da građani koji su promijenili prebivalište u proteklih 11 mjeseci neće moći glasati na novoj adresi, a ograničenje se odnosi na razdoblje od 3. lipnja 2023. do 3. lipnja ove godine.

No, vlast nije pristala odgoditi izbore u Beogradu i vezati ih uz lokalne krajem godine kako bi se u međuvremenu uspostavili pošteni uvjeti za sve. Štoviše, ona je i lokalne izbore pomaknula na 2. lipnja, što je podijelilo i lijevu i desnu oporbu, pa je dio stranaka odlučio izostati iz izborne utrke tvrdeći da će ponovno na sceni biti “izborni cirkus” u scenariju SNS-a.

Nije uspjela ni kampanja građanskih organizacija i oporbe da se s imena izborne liste SNS-a povuče ime srbijanskog predsjednika i donedavnog vođe naprednjaka Aleksandra Vučića, koji je s čela stranke formalno odstupio u svibnju prošle godine.

Vučićevo ime je i na prosinačkim parlamentarnim izborima i na predstojećim beogradskim i lokalnim u imenu liste, premda on nije bio niti je i sad kandidat za bilo koju dužnost, što oporba i stručna javnost smatraju narušavanjem ustavnih i zakonskih normi u pogledu miješanja privatnog i javnog interesa šefa države.

Sam Vučić je na nedavnom predizbornom skupu u Beogradu, nezadovoljan učinkom pojedinih naprednjaka, svojim stranačkim kolegama jasno stavio do znanja da je i dalje neprikosnoveni vođa.

“Razmislite samo da se sklonim s liste koliko bi ljudi za vas glasalo”, rekao je Vučić naprednjacima i državnim dužnosnicima iz SNS-a na skupu krajem ožujka u beogradskoj dvorani Šumice, podsjeća Hina.

Gradsko izborno povjerenstvo u Beogradu ponovno je prihvatilo listu SNS-a na kojoj je Vučićevo ime, a takve liste predane su i za lokalne izbore koji će biti održani 2. lipnja u još 64 općine i grada diljem Srbije.

Nesloga unutar oporbenog korpusa i neujednačena stajališta o izbornim uvjetima podijelila su oporbene stranke i koalicije čiji znatan dio naposljetku neće sudjelovati na predstojećim izborima. Takav odnos je, po ocjeni pojedinih analitičara, unio i konfuziju među birače, što u konačnici može utjecati na izlaznost i osjetno umanjiti šanse oporbenim strankama za pobjedu u Beogradu.