Papa Franjo desetu godišnjicu na čelu Katoličke Crkve dočekuje silno popularan, ali suočen s unutarnjim neposluhom nakon desetljeća reformi, iako je temeljnu doktrinu ostavio netaknutom.
Kad se 13. ožujka 2013. pojavio na balkonu bazilike svetog Petra u jednostavnom papinskom ruhu, novoizabrani Argentinac Jorge Bergoglio odmah je pokazao da će njegovo papinstvo biti drugačije.
Nasmijani, otvoreni isusovac bio je velika suprotnost u odnosu na svog suzdržanog, intelektualnog prethodnika Benedikta XVI., prvog pape od srednjeg vijeka koji je podnio ostavku.
Franjo je imao plan – reformirati upravljanje Crkvom koja se vodila inercijom, počistiti njezine sumnjive financije i okrenuti je prema van. .
Iako nije odstupio od čvrstih katoličkih uvjerenja – pobačaj je nazvao ubojstvom, a homoseksualnost grijehom – Franjo se pokazao suosjećajnijim i manje dogmatičnim od svojih prethodnika, osudivši, na primjer, progon homoseksualaca.
“Nema više demoniziranja homoseksualnosti, rasprava o izvanbračnim odnosima i kontracepcijskim pilulama. Sve to je maknuo sa stola “, rekao je talijanski vatikanist Marco Politi.
Umjesto toga, 86-godišnji papa naglašava pitanje socijalne pravde, međureligijskog dijaloga, okoliša i prava izbjeglica.
“Papa je angažirao Crkvu oko pitanja koja su u srcu zapadnih demokracija, poput okoliša, obrazovanja, prava”, dodaje Roberto Regoli, profesor na Papinskom sveučilištu Gregoriana.
Sam u oluji
Suočen sa skandalom seksualnog zlostavljanja koji godinama potresa Crkvu diljem svijeta i nikako da jenja, Franjine reforme uključuju obavezno prijavljivanje svećeničkog zlostavljanja djece i njegovog prikrivanja.
Argentinski papa je na međunarodnoj pozornici nastojao stvarati saveze, ponajviše između Vatikana i Kine, muslimanskih zemalja i Ruske pravoslavne crkve.
Veze s Rusima pogoršale su se zbog rata u Ukrajini, a Franjina ponuda da posreduje za mir između Moskve i Kijeva nije urodila plodom.
Usprkos poodmakloj dobi i zdravstvenim tegobama – hospitaliziran je 2021. zbog operacije debelog crijeva, a zbog problema s koljenima koristi se invalidskim kolicima – Franjo i dalje puno putuje.
Ogromne gužve dočekale su ga tijekom ovogodišnjeg posjeta Južnom Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo, što je pokazatelj njegove popularnosti.
Katolici diljem svijeta pamte i njegovo vodstvo tijekom pandemije koronavirusa, posebice kad je u ožujku 2020. stajao sam na Trgu svetog Petra tijekom oluje, pozivajući vjernike da se protiv svojih strahova bore vjerom.
Igre moći
Franjin skromni stil signalizirao je promjenu u stavu Vatikana od samog početka. Papa je odabrao jednostavan stan umjesto palače te je k sebi pozivao beskućnike i bivše zatvorenike.
No neki kritiziraju Franjinu sklonost da stvari radi na svoj način, smatrajući da odbacuje tradicije papinske službe i da vrlo osobnim pristupom u upravljanju Crkvom ide predaleko.
“Franjo pokazuje autoritarizam kakav Kurija dugo nije vidjela. To neizbježno može biti iritantno”, rekao je za agenciju France Presse, pod uvjetom anonimnosti, viši diplomat stacioniran u Rimu.
Prvi latinoamerički papa se sada, više nego prije, suočava sa snažnim protivljenjem konzervativnog krila Katoličke crkve.
Dio otpora potaknule su smrti dvojice vodećih konzervativaca u Vatikanu, bivšeg pape Benedikta XVI. i australskog kardinala Georgea Pella u siječnju.
Franjo je rekao da bi slijedio Benediktovu odluku o odreknuću kad bi mu zdravlje onemogućilo obnašanje službe, no naglasio je da ostavka ne bi trebala biti pravilo i da nije na njegovom dnevnom redu.
No pripreme za konklavu na kojoj će se izabrati nasljednik „već su počele“, rekao Politi, kazavši da se ne radi o „manevrima s imenima, nego o ideološkoj platformi budućeg pape“.
Papa Franjo je ondje već ostavio svoj pečat, imenujući 65 posto kardinala koji će mu jednog dana birati nasljednika.
