U Akademiji znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBIH) danas je predstavljen zbornik radova “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine”, koji pruža temeljitu analizu ključnih demografskih trendova u zemlji u posljednjem desetljeću.
Danas Bosna i Hercegovina bilježi gubitak stanovništva od oko 400.000 ljudi, uz negativan prirodni prirast i masovno iseljavanje, posebno mladih. Danas više od polovice građana porijeklom iz Bosne i Hercegovine živi u inozemstvu. Politička nestabilnost, osjećaj nesigurnosti i ekonomska neizvjesnost dodatno jačaju namjeru odlaska, rečeno je na današnjoj promociji zbornika radova.
Zbornik su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. sc. Melika Husić-Mehmedović, promotori izdanja bili su prof. dr. sc. Adnan Efendić, prof. dr. sc. Pavle Mijović i akademik Mirko Pejanović, koji su istaknuli hitnost demografskog pitanja u Bosni i Hercegovini, naglašavajući potrebu definiranja održivih javnih politika.
Autori iz različitih znanstvenih disciplina u zborniku su analizirali fenomene depopulacije, migracija, starenja stanovništva i niskog nataliteta.
-Naše istraživanje pokazuje da općine nastale nakon Daytonskog sporazuma, koje su izrazito nerazvijene prema socioekonomskim pokazateljima, bilježe značajan pad broja stanovnika. Uzroci su višestruki, od kronične nezaposlenosti i loše infrastrukture do nedostatka perspektive za mlade. Ovi čimbenici uzrokuju i negativni prirodni prirast i emigraciju, stvarajući začarani krug demografske i ekonomske stagnacije. Ako se hitno ne ojačaju lokalne zajednice i ne pokrenu dugoročne mjere ruralnog razvoja, mnoga od ovih područja suočit će se s potpunim nestankom stanovništva – upozorio je akademik Mirko Pejanović.
-Demografske promjene nisu samo statistički podaci, one oblikuju našu budućnost. Bosna i Hercegovina suočava se s gubitkom mladog, obrazovanog stanovništva, što dugoročno utječe na tržište rada, zdravstveni sustav i socijalnu strukturu – istaknuo je Adnan Efendić.
Efendić ukazuje na ekonomske uzroke i posljedice migracija, te navodi da su prostorne nejednakosti i socioekonomski čimbenici poput nezaposlenosti i niskih plaća glavni okidači za odlazak mladih.
Dok pitanje ostanka u zemlji više nije samo emocionalno, već duboko ekonomsko i sistemsko.
-Promjena strukture stanovništva već utječe na tržište rada, starenje stanovništva i opću kvalitetu života. Unutarnje i sezonske migracije postaju sve izraženije, stoga je potrebno hitno provesti aktivne migracijske politike koje će spriječiti odlaske i potaknuti povratak, jer će u suprotnom posljedice za društvo i gospodarstvo biti dugoročne i ozbiljne – rekao je Efendić.
Prema podacima iz zbirke, Bosna i Hercegovina od 2009. godine bilježi negativan prirodni prirast, a do 2022. godine taj je trend dosegao -6,7 na 1.000 stanovnika.
Između 2010. i 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 ljudi, dok su se uglavnom iselili mladi između 20 i 29 godina.
Osim toga, prosječna dob stanovništva porasla je s 39,6 na 42,5 godina, a omjer dobi dosegao je 28,4 posto.
Stručnjaci i neki od autora publikacije upozoravaju da ćemo se bez strateškog pristupa upravljanju migracijama, uključujući razvoj imigracijskih politika, suočiti s demografskim kolapsom.
UN je u svojoj analizi objavio kako će do 2070. godine BiH imati samo 1,5 milijuna stanovnika. Podaci koji su danas iznijeti slažu se da prognozama UN-a.
