S obzirom na geomorfološku i geološku strukturu, velik broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen je riziku od bujičnih tokova, izjavio je u intervjuu za Fenu ravnatelj Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir, istaknuvši kako je potrebno poduzeti odgovarajuće preventivne mjere, uključujući unapređenje prostornog planiranja, provedbu zaštitnih struktura i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa.
Upitan možemo li tragedije koje su se dogodile u Jablanici, Fojnici, Kreševu i Kiseljaku smatrati isključivo prirodnim katastrofama ili bi posljedice bile manje da nije bilo negativnog utjecaja čovjeka, Demir je kazao da su egzogeni geomorfološki procesi, kojima smo svjedočili posljednjih dana, uključujući bujične tokove i klizišta, uobičajeni u geološkom vremenskom okviru.
“Ovi procesi kontinuirano oblikuju reljef i prostor na kojem živimo. Poplave, kao dio hidroloških procesa, često djeluju kao pokretači ovih geomorfoloških promjena, izazivajući eroziju, odrone i bujične tokove. Tragedije i štete koje su nastale posljedica su našeg prilagođavanja tim procesima i načina na koji ih prepoznajemo i reagiramo na njih. Ljudske aktivnosti, poput degradacije biljnog pokrova i nelegalne gradnje, dodatno pojačavaju intenzitet tih procesa, čineći ih opasnijima. Iako su ovi procesi prirodni, ljudski faktor svakako doprinosi njihovom pojačanju i težim posljedicama,” rekao je Demir.
Upozorio je kako je, s obzirom na geomorfološku i geološku strukturu, velik broj područja u Federaciji Bosne i Hercegovine izložen riziku od bujičnih tokova.
Objašnjava da u brdsko-planinskim predjelima, geomorfološki procesi poput bujičnih tokova formiraju zaravnjene i blago nagnute prostore, odnosno aluvijalne lepeze, koje su privlačne za gradnju zbog povoljnog nagiba, dobre drenaže i relativne sigurnosti od velikih rijeka poput Neretve. Međutim, ti su prostori povremeno izloženi visokoenergetskim bujičnim tokovima koji nose velike količine sedimenta, stijenskih blokova i stabala, a često i antropogeni otpad, što može izazvati ozbiljnu štetu na građevinama i ugroziti živote stanovnika.
“Donja Jablanica, na primjer, izgrađena je na aluvijalnoj lepezi, na ostacima prijašnjih bujičnih nanosa koji su se mnogo puta sjurili kroz isto padinsko korito tijekom geološke povijesti. Stoga je ključno identificirati ovakve geomorfološke oblike poput aluvijalnih lepeza i padinskih korita, analizirati njihove slivove, litološku građu i sastav kvartarnog pokrivača, te procijeniti rizik od budućih bujičnih tokova. Potrebno je poduzeti odgovarajuće preventivne mjere, uključujući unapređenje prostornog planiranja, provedbu zaštitnih struktura i uspostavu sustava ranog upozoravanja kako bi se smanjio rizik od budućih katastrofa,” pojasnio je Demir.
Dalje navodi da su područja s izraženim rizikom od bujičnih tokova često privlačna za gradnju zbog relativno blagih nagiba terena. Međutim, ta su područja često okružena nepristupačnim terenima s izraženim reljefom, strmim padinama i uskim kanjonima, što ograničava prostor za gradnju.
“Tamo gdje već postoje naselja izložena poplavama i bujičnim tokovima blokovskog karaktera, nužno je provesti sveobuhvatne preventivne mjere, poput izgradnje zaštitnih struktura, stabilizacije padina i uređenja bujičnih korita. Što se tiče novogradnje, ona bi trebala biti strogo zabranjena dok se ne ispune odgovarajući sigurnosni standardi, kako bi se minimalizirao rizik od katastrofa,” zaključio je ravnatelj Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir u intervjuu za Fenu.
