Svijet bi uskoro mogao ući u novu energetsku krizu, a Bosna i Hercegovina je potpuno nespremna pomoći svojim građanima ako dođe do cjenovnog šoka.
Stručnjaci upozoravaju da bi zbog krize na Bliskom istoku vezane uz Iran, rata u Ukrajini i smanjenih kineskih rezervi nafte, cijena goriva, posebno dizela, koji je važan ne samo za osobni prijevoz, već i za sve logističke lance opskrbe, poljoprivredu i druga područja, mogla porasti.
Europska komisija u svojim izvješćima iz godine u godinu upozorava da je BIH nespremna u slučaju velike energetske krize i posebno upozorava da ne postoje robne rezerve koje bi uključivale skladištenje nafte i naftnih derivata.
“U plinskom i naftnom sektoru nije postignut napredak u smislu usklađivanja zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU, uključujući izradu zakona o obveznim rezervama nafte”, navedeno je, primjerice, u prošlogodišnjem izvješću o napretku BIH na putu prema EU.
Kolege iz Nezavisnih pitali su dva energetska stručnjaka koliko je situacija ozbiljna i u kojoj mjeri bi mogla utjecati na BIH.
Zdravko Milovanović, energetski stručnjak, za “Nezavisne” je izjavio da bi se svijet, pa i BIH, uskoro mogao suočiti s mračnim scenarijem u kojem bi cijene dizela mogle premašiti četiri ili čak pet maraka, te ne isključuje mogućnost ograničenja.
Jedan od nekoliko argumenata za ovaj potencijalni scenarij vidi u činjenici da je Rusija ograničila izvoz dizela zbog ukrajinskih napada na njihove rafinerije, s obzirom na to da je Rusija važan globalni dobavljač dizelskog goriva.
Ako se to dogodi, smatra da će to utjecati praktički na sve ostale segmente društva.
“Sve gdje dizelsko gorivo utječe ili je sastavni dio cijene proizvoda, poput hrane i nekih drugih, ta komponenta se odražava na ukupnu cijenu, tako da bi to mogao biti veliki problem”, smatra.
Osim toga, Milovanović ukazuje na ustaljenu praksu distributera nafte u Bosni i Hercegovini da polako podižu cijene kada dođe do poremećaja na svjetskim tržištima, ali nisu tako brzi kada ih treba vratiti.
Kad je riječ o robnim rezervama, Milovanović se slaže da je problem što Republika Srpska nema dovoljno zaliha za korištenje, ali ukazuje da bi to moglo pomoći samo kratkoročno.
„Kao što znate, ozbiljne zemlje poput Njemačke i Francuske također imaju problem, neke puno jače zemlje EU imaju problem, i ne samo mi“, naglašava.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, nešto je optimističniji jer smatra da tržište često pronađe način da kompenzira potražnju kada dođe do poremećaja.
„U posljednja 24 sata cijena nafte pala je na oko 102 dolara, tako da se najgori scenarij još nije dogodio. Prognoze su, recimo to tako, prilično nezahvalne. Onaj tko zna kako će se cijene kretati može postati milijunaš. To danas nitko ne zna. Imate situaciju da kada gospodin Trump kaže određene stvari – cijena pada. Onda kada se dogodi neki incident na Bliskom istoku, tj. bombardiranje, cijena skoči. Dakle, ponekad čak i kakva će biti cijena ovisi o izjavama gospodina Trumpa o barelima nafte“, naglašava.
Ako se trend iz sredine tjedna nastavi, Bečarević procjenjuje da bi sljedeći tjedan cijene naftnih derivata mogle čak i malo pasti.
Bečarević je puno kritičniji kada je riječ o politici nemanja strateških rezervi.
“U veljači je cijena nafte bila 65 dolara, danas je preko 100. Da smo imali skladišta i da smo napunili zalihe, danas bismo mogli pomoći građanima. A ciljanom politikom trošarina i drugim mjerama mogli bismo ublažiti posljedice”, ističe.
Po njegovim riječima, slična je situacija i s prirodnim plinom, koji također prati cijene nafte. Naglašava da je gotovo sigurno da će morati doći do povećanja cijena, što će se osjetiti tijekom sljedeće zime.
