Buk Bijela, Trebinje 1, 2, 3, Zupci, izgradnja brze ceste na istoku Republike Srpske, Južna plinska interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, tri plinske elektrane s pratećom infrastrukturom, modernizacija zračnih luka u Mostaru i Sarajevu, Jadransko-jonski koridor, koridor 5c – izgradnja tunela Prenj.
Sve navedeno su neki od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini, čiji se završetak čeka već nekoliko godina ili su jednostavno najavljivani, ali nikada nisu započeti, a čiju bi provedbu, sudeći prema informacijama koje kruže posljednjih nekoliko mjeseci, sada mogle preuzeti tvrtke iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Primarno se radi o tvrtkama “AAFS Infrastructure and Energy LLC” i “Bechtel”, za koje vlasti na razini Bosne i Hercegovine i Republike Srpske uvjeravaju da su spremne poduzeti jasne korake.
A sudeći po izjavama vlasti, i one su, čini se, spremne spustiti loptu i međusobnu netrpeljivost i blokade u vezi s brojnim projektima, a iz razloga što je, kako stvari stoje, zajednički nositelj – SAD – odgovoran za sve.
Prema mišljenju stručnjaka, prodor američkog kapitala na tržište BiH nije ništa drugo nego ostvarenje namjera i struja koje zastupa sadašnja američka administracija na čelu s Donaldom Trumpom, koja, ističu, ne krije da su poslovni interesi američkih tvrtki jedan od njihovih najvažnijih prioriteta.
„U tom smislu treba gledati i na najave ulaganja u Bosnu i Hercegovinu, a u svakom slučaju radi se o ozbiljnim tvrtkama, ozbiljnim zemljama, i takva ulaganja i namjere treba pozdraviti. Nadamo se da će se sve ovo, konkretno u području prometa i energetike, što prije i što učinkovitije pokrenuti te što prije završiti“, kaže Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT.
Prema njegovim riječima, ubrzani završetak spomenutih projekata za Bosnu i Hercegovinu prije svega bi značio energetsku sigurnost i opskrbu tržišta energijom iz različitih izvora.
„Do sada je Bosna i Hercegovina bila ograničena, primjerice, samo na jedan izvor prirodnog plina, preko Srbije. Realizacija novih projekata omogućila bi opskrbu Bosne i Hercegovine bilo kojim izvorima energije, a naravno i plinom, a to je svakako dobra stvar i trebalo bi donijeti nešto dobro gospodarstvu Bosne i Hercegovine“, rekao je Grabovac za Nezavisne novine.
Njegov kolega, ekonomist Ermin Cero, smatra da prodor američkog kapitala u Bosnu i Hercegovinu ne znači samo povećanje ulaganja u infrastrukturu i energetiku, već može imati i šire ekonomske, političke i geopolitičke implikacije.
„Takva ulaganja doprinose modernizaciji infrastrukture, jačanju energetskog sustava i stvaranju novih radnih mjesta, ali istovremeno mogu neizravno povećati institucionalnu stabilnost jer veliki međunarodni investitori zahtijevaju transparentnije i predvidljivije poslovno okruženje“, objašnjava Cero.
U geopolitičkom smislu, veća prisutnost američkog kapitala za Ceru može značiti jaču povezanost Bosne i Hercegovine sa zapadnim ekonomskim i sigurnosnim strukturama, kao i uravnoteženje utjecaja drugih globalnih aktera u regiji.
„Dugoročno gledano, to može doprinijeti većem interesu zapadnih partnera za stabilnost regije i potencijalno bržem pristupu europskim i euroatlantskim integracijama“, rekao je Cero za „Nezavisne novine“.
Činjenica da se sve otvorenije govori o američkoj ulozi u BiH u ovom pitanju postavlja pitanje znači li to da Amerikanci odgovaraju i srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj strani?
To je legitimno pitanje ako se uzme u obzir da je do sada bilo stalnih prepreka kada je jedna od stranaka predlagala važne projekte.
Za Sašu Grabovca ovo je samo jedan od dokaza kako politika izravno utječe na gospodarstvo i ekonomske tokove.
„U proteklom razdoblju imali smo puno oprečnih stavova u vezi vanjske politike, što je potom imalo posljedice na odobravanje određenih projekata. Međutim, svjedočili smo da je u posljednje vrijeme došlo do odmrzavanja i poboljšanja odnosa između Republike Srpske i SAD-a, da je došlo do velikih geopolitičkih promjena, a budući da je riječ o jednoj od najmoćnijih zemalja, imamo određeni konsenzus svih stranaka o spremnosti za suradnju sa SAD-om. Trebali bismo očekivati da neće biti, barem, nekih političkih prepreka za razvoj projekata“, kaže Grabovac.
Koliko god sve ovo pozitivno zvučalo, ne možemo izostaviti pitanje postoje li možda skrivene američke namjere u svemu?
„U svakom slučaju, SAD želi iskoristiti politički utjecaj kako bi stvorio dobre poslovne prilike za američke tvrtke. Mislim da ova administracija to ne skriva, već promovira. Mislim da se radi o usklađivanju nove geopolitičke podjele s poslovnim interesima velikih zemalja“, istaknuo je Grabovac za „Nezavisne“.
