Izborne rezultate potrebno je pretočiti u stabilna partnerstva koja će omogućiti nastavak reformi, rješavanje izbornog pitanja i ubrzanje europskog puta Bosne i Hercegovine. Poručio je to zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i međunarodni tajnik HDZ-a BiH Josip Brkić u emisiji „Jutro za sve“ BHRT-a, u kojoj je govorio o uspostavi vlasti, odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, energetskoj sigurnosti i vanjskopolitičkim prioritetima.
Ocijenio je da su izborni rezultati potvrdili povjerenje hrvatskih birača HDZ-u BiH na svim razinama vlasti, uz posebno zadovoljstvo izborom Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Zahvalio je i na osobnoj potpori koju je dobio kao kandidat za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH te naglasio da slijede razgovori o partnerstvima i nastavku reformi.
O budućim dužnostima kroz politički dogovor
Na pitanje o mogućem preuzimanju dužnosti ministra vanjskih poslova Brkić nije želio nagađati o budućim imenovanjima. Naglasio je da o raspodjeli resora i odgovornosti tek slijede politički razgovori.
„Ja ću raditi ono što u datom trenutku stranka procijeni da je najbolje za stranački interes, za interes moga naroda i za interes Bosne i Hercegovine. Što će to biti, prepustit ćemo ljudima da u razgovorima i političkim dogovorima koji su u tjednima pred nama dođu do toga“.
Govoreći o kadrovskim kapacitetima HDZ-a BiH, podsjetio je na izbor prve žene na čelo Ministarstva obrane BiH te izbor hrvatske članice Predsjedništva BiH. Poručio je da će stranka ponuditi svoje najbolje ljude za resore koje preuzme u dogovoru s partnerima.
Izrazio je želju da se nova vlast uspostavi što prije, uz prethodnu potvrdu izbornih rezultata i utvrđivanje odnosa u klubovima naroda državnog i federalnog doma naroda.
Partnerstva koja mogu provoditi dogovoreno
Brkić je naglasio da je za HDZ BiH važno oblikovati parlamentarne većine sposobne provoditi reforme na svim razinama vlasti. Europske obveze, pojasnio je, zahtijevaju suradnju državnih, entitetskih i županijskih institucija.
Na pitanja o mogućim partnerima iz bošnjačkog političkog prostora ukazao je na rezultate SDA-a, SDP-a BiH i Stranke za BiH te poručio da će se partnerstva definirati kroz pregovore. Upozorio je i na štetnost međusobnih optužbi prema kojima razgovor s HDZ-om BiH ili SNSD-om predstavlja izdaju.
Kada je riječ o partnerima iz Republike Srpske, istaknuo je da HDZ BiH ne bira predstavnike drugih naroda, nego uvažava izborni rezultat. Kao važan kriterij izdvojio je većinu u klubovima Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
„Klubovi naroda u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u Domu naroda, imaju po pet članova. Dva nikad nije više od tri. Oni koji imaju većinu u klubovima bit će ti koji će biti partneri nama u razgovorima i formiranju izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini“.
Izborna reforma kao pitanje stabilnosti i provedbe presuda
Brkić je naglasio da izborna reforma treba obuhvatiti provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Zauzeo se za mogućnost kandidiranja svih državljana te osiguranje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima namijenjenima zaštiti njihovih interesa.
„U prvom redu, za Hrvatsku demokratsku zajednicu trebaju nam partneri koji će zajedno s nama graditi stabilnost i mir unutar Bosne i Hercegovine. Na temelju toga trebaju nam partneri koji će raditi na ispunjenju presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda. Izborni zakon je derivat toga“.
Podsjetio je na ranije prijedloge HDZ-a BiH, razgovore u Neumu te obveze koje su politički partneri prethodno prihvaćali. Istaknuo je da je stranka otvorena za dogovor o rješenju koje zadovoljava navedena načela.
Rješavanje izbornog pitanja povezao je sa stabilnošću odnosa u cijeloj Bosni i Hercegovini. Upozorio je da zemlje okruženja napreduju prema Europskoj uniji te da BiH ne bi smjela nastaviti gubiti vrijeme i propustiti priliku koju pruža politika proširenja.
Europska unija i NATO ostaju vanjskopolitički prioriteti
Na pitanja o razlikama među mogućim partnerima u odnosu prema Europskoj uniji i NATO-u Brkić je potvrdio jasnu opredijeljenost HDZ-a BiH za članstvo u objema organizacijama. Naglasio je da se političko djelovanje treba vrednovati prema ostvarenim rezultatima.
„Mi imamo, dakle, kao što rekoh, djelima u zadnjih dvanaest godina vrlo jasno profiliran stav vanjskopolitički da je nulti prioritet za Hrvatsku demokratsku zajednicu punopravno članstvo u Europskoj uniji, punopravno članstvo u NATO savezu. Punopravno članstvo u Europskoj uniji do sada nije bilo upitno. Čujemo neke glasove koji propituju to. Mislimo da nisu u pravu i radit ćemo na tome da promijenimo taj i takav stav“.
Govoreći o radu Povjerenstva za suradnju s NATO-om, istaknuo je da je važnije što to tijelo radi od rasprava o njegovu nazivu. Podsjetio je na usvajanje i dostavljanje triju programa reformi u Bruxelles tijekom aktualnog mandata.
Od novog saziva Predsjedništva BiH očekuje bolje razumijevanje u vanjskopolitičkom predstavljanju te suradnju s Vijećem ministara i nadležnim ministarstvima kako bi se ubrzao europski put.
Američka potpora i preuzimanje domaće odgovornosti
Osvrćući se na susret s ravnateljicom Ureda za zapadnu i središnju Europu Ministarstva vanjskih poslova SAD-a Amy Carnie, Brkić je naveo da su razgovarali o bilateralnim odnosima, provedbi izbornih rezultata i uspostavi vlasti.
Prema njegovim riječima, američka potpora teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH ostaje nepromijenjena. Naglasio je interes američke strane za stabilnu vlast koja može provoditi reforme te za preuzimanje veće odgovornosti domaćih političkih predstavnika, bez međunarodnog intervencionizma.
Među važnim temama razgovora izdvojio je Južnu plinsku interkonekciju, završetak ugovornih postupaka i početak izgradnje.
Ubrzati projekte za sigurniju opskrbu energijom
Brkić je naveo da su Vijeće ministara BiH i predsjedateljica Borjana Krišto poduzeli korake iz svoje nadležnosti vezane uz Južnu plinsku interkonekciju, uključujući međudržavni sporazum s Republikom Hrvatskom. Nastavak provedbe, pojasnio je, vodi Vlada Federacije BiH s nadležnim ministarstvom.
Naglasio je potrebu snažnog institucionalnog i političkog partnerstva za ostvarenje projekta te pravodobnog osiguravanja alternativnih izvora opskrbe plinom. Ubrzanu izgradnju Južne plinske interkonekcije izdvojio je kao jedan od važnih odgovora na energetske izazove pred Bosnom i Hercegovinom.
Unutarnji konsenzus i odnos prema OHR-u
Govoreći o izvješću Ureda visokog predstavnika, Brkić je izrazio neslaganje s ocjenama o radu Vijeća ministara BiH. Naglasio je da je, uz velike napore predsjedateljice Krišto, ostvaren značajan posao i tijekom izborne godine.
Zauzeo se za dogovor s međunarodnim partnerima o zatvaranju OHR-a i prestanku korištenja bonskih ovlasti.
„Stoga mislim da je krajnje vrijeme da zajedno s međunarodnim partnerima dođemo do situacije da se Ured visokog predstavnika zatvori, a svakako da bonske ovlasti ostanu u ropotarnici i da se više nikad ne koriste“.
Rješenje političkih kriza vidi u unutarnjem konsenzusu, razumijevanju interesa drugih i poštovanju žrtava rata na svim stranama. Poručio je da dogovor treba doživljavati kao vrlinu te politički rad usmjeriti prema mladima koji su ostali u BiH i približavanju članstvu u Europskoj uniji.
Jasno europsko opredjeljenje i potpora Ukrajini
Na pitanje o vanjskim utjecajima i iskorištavanju unutarnjih podjela Brkić je upozorio da zastoj u integracijama ostavlja prostor interesima trećih država. Zauzeo se za intenzivniji dijalog s Europskom unijom i njezinu snažniju prisutnost u Bosni i Hercegovini.
Potvrdio je potporu suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine te podsjetio na posjet Kijevu i razgovore s ukrajinskim dužnosnicima. Naglasio je da će se zalagati za usklađivanje BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, uključujući mjere prema Rusiji.
Pojasnio je da europsko usklađivanje podrazumijeva i druga pitanja, među kojima je vizna politika, te da odnos prema tim obvezama pokazuje stvarnu spremnost za članstvo.
„Svrstavanje sa stavovima Europske unije jest u principu svrstavanje države s onim vrijednostima koje traži Europska unija i da se pokaže želimo li postati dio tog kluba ili ne. Hrvatska demokratska zajednica, ja osobno, Hrvati u Bosni i Hercegovini jednostavno nemaju nikakvu dvojbu oko toga gdje nam je mjesto, a tvrdim da nema boljeg mjesta za Bosnu i Hercegovinu od članstva u Europskoj uniji“.
Sporazum o granici među prioritetima odnosa sa Srbijom
Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Brkić je čestitao na visokoj izlaznosti na izbore te istaknuo da će se odnosi s budućom vlašću graditi na temelju njezinih službenih stavova i djelovanja. Ocijenio je da postoji prostor za unapređenje dobrosusjedskih odnosa, a posebno je izdvojio pitanje granice.
„Ako biste tražili od mene da kažem što bi po mojoj želji bila neka prva stvar koju bismo mogli napraviti s vlastima u Beogradu, to bi svakako bio sporazum o granici između Srbije i Bosne i Hercegovine. Da definiramo to i da onda na temelju toga nastavimo dalje“.
Na pitanje o izjavama kojima se granica Bosne i Hercegovine dovodi u pitanje naglasio je da stavove pojedinaca ne želi pripisivati cijelom političkom subjektu. Poručio je da treba pričekati službene predstavnike institucija Srbije i s njima razgovarati o otvorenim pitanjima.
„A naravno da me boli i da mi nije drago kada mi netko kaže da su granice moje države fiktivne, tako da volio bih vjerovati da to nije stav studentske liste, a o institucionalnom stavu i s osobama koje će predstavljati institucije razgovarat ćemo u vremenu pred nama“.
Stabilno i dugoročno financiranje javnog servisa
U završnom dijelu razgovora Brkić je potvrdio da će HDZ BiH sudjelovati u traženju rješenja za financiranje javnog radiotelevizijskog servisa. Istaknuo je odgovornost institucija vlasti prema njegovu opstanku te važnost dostupnosti programa i informacija u svim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Na pitanje o konkretnom zakonskom rješenju na federalnoj razini uputio je na nadležne dužnosnike, uz jasnu potvrdu političkog stava.
„Ja bih bio neozbiljan kada bih odgovarao o stvarima koje nisu moja nadležnost. Ja vas opet mogu samo uputiti na moje kolege s Federacije. A kao što rekoh, politički stav je taj da tražit ćemo najbolje moguće rješenje za stabilno i dugoročno financiranje javnog radiotelevizijskog servisa“.
