Rezultati izbora u Srbiji mogli bi značajno oslabiti političku poziciju predsjednika Saveza neovisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, a mogućnost poboljšanja odnosa nove vlade u Srbiji s Bosnom i Hercegovinom ovisit će i o spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novonastalu situaciju – rekao je politički analitičar Srećko Latal u intervjuu za Fenu.
Govoreći o budućem odnosu Srbije i Republike Srpske, Latal kaže da je već sada sigurno da će Dodikova pozicija oslabiti.
-Sigurno je da će ovakvi rezultati izbora oslabiti Milorada Dodika. Zapravo, vjerujem da se to već dogodilo i da je i sam Dodik toga svjestan. Upravo je zato nakon izborne noći pokušao napraviti zaokret od 180 stupnjeva i izraziti podršku Studentskoj listi – rekao je Latal.
Istaknuo je da predstavnici Studentske liste, kao i značajan dio građana Srbije, Dodika doživljavaju kao političkog aktera sličnog Aleksandru Vučiću. Kako je objasnio, radi se o percepciji Dodika kao političara koji prije svega brine o vlastitim i obiteljskim interesima te pokušava centralizirati političku moć, ograničiti ili ukinuti demokratske procese i staviti institucije pod svoju kontrolu.
Stoga smatra da izborni rezultat u Srbiji značajno sužava Dodikove političke opcije, uključujući i trenutnu razinu financijske potpore iz Srbije.
-Teško je očekivati nastavak financijske potpore iz Srbije u razmjerima koji su postojali prethodnih godina, a koji su u biti pomogli u održavanju financijske stabilnosti Republike Srpske. S druge strane, poznato je da Milorad Dodik ima nekretnine i tvrtke u Srbiji. Ako nova vlada ozbiljno krene u proces borbe protiv korupcije, lustracije i istraživanja porijekla imovine, prije ili kasnije i on će se ‘naći u drugom planu’ – ocijenio je Latal.
Komentirajući najavu nositelja Studentske liste Ilije Srdanovića da će nakon izbora raditi na poboljšanju odnosa sa susjednim zemljama, rekao je da mogućnost poboljšanja odnosa između nove vlade u Srbiji i Bosni i Hercegovini neće ovisiti isključivo o Beogradu, već i o spremnosti političkih aktera u Sarajevu da iskoriste novonastalu situaciju.
Latal smatra da su političke stranke sa sjedištem u Sarajevu uvelike također odgovorne za, kako je rekao, vrlo loše odnose s Beogradom i Zagrebom, jer nisu uspjele pronaći odgovarajuće modele suradnje, bez obzira na odnose koje su Srbija i Hrvatska izgradile sa svojim političkim partnerima u Bosni i Hercegovini u proteklih 30 do 40 godina.
-Vjerujem da i danas postoje mogućnosti za izgradnju boljih odnosa i nadam se da će političko Sarajevo prepoznati priliku koja se otvara nakon ovih izbornih rezultata u Srbiji – naglasio je Latal.
Govoreći o tome može li se očekivati promjena odnosa Srbije s Rusijom nakon promjene vlasti, posebno u pogledu mogućeg uvođenja sankcija Ruskoj Federaciji, Latal kaže da prve izjave predstavnika Studentske liste ne ukazuju na velike promjene u međunarodnoj politici.
-Već prve izjave predstavnika Studentske liste pokazale su da će glavni fokus nove vlade biti na ‘čišćenju’ unutarnjih institucija i procesa. Također, prilično su jasno rekli da ne planiraju velike promjene na međunarodnoj razini, što je realno – rekao je, ukazujući na energetsku ovisnost Srbije o Rusiji kao jedan od važnih čimbenika koji će utjecati na odnos buduće vlade s Moskvom.
Kako kaže, Srbija, kao i Bosna i Hercegovina, u značajnoj mjeri ovisi o ruskom plinu i njegovoj cijeni. Ugovor o opskrbi Srbije ruskim plinom istječe u prosincu, zbog čega Latal ne smatra realnim da bi nova vlada u tom trenutku napravila drastične poteze prema Rusiji.
Dodao je da je trenutna geopolitička situacija izuzetno kaotična te da stoga mnoge zemlje pokušavaju održati uravnotežene odnose s raznim međunarodnim akterima.
Kada je riječ o usklađivanju vanjske politike s Europskom unijom i budućem odnosu nove vlade u Srbiji prema EU, Latal je ocijenio da je proces širenja Europske unije trenutno u zastoju i da se to ne odnosi samo na Srbiju ili Bosnu i Hercegovinu, već i na ostatak zapadnog Balkana.
Politički analitičar ne vjeruje da će Crna Gora uskoro postati članica EU, iako vjeruje da bi do kraja godine mogla ostvariti određeni napredak na tom putu.
Bitni problem, smatra Latal, jest što većina, ili možda gotovo sve članice EU, u trenutnim geopolitičkim okolnostima nisu spremne prihvatiti nove članice prije nego što se sama EU suoči s vlastitim unutarnjim problemima, prođe proces transformacije i odluči “što Europska unija zapravo želi biti”.
-Ono što se kod nas naziva europskom agendom od samog je početka na Balkanu potpuno krivo predstavljeno. Europski dužnosnici, kao i naši političari, europske reforme vide kao nešto što je važno za Europsku uniju – rekao je Latal.
Naglašava, međutim, da bi te reforme prvenstveno trebale biti važne državama zapadnog Balkana da bi uspostavile kvalitetnije sisteme vlasti i unaprijedile institucije, javnu upravu i javne procese. Po njegovoj ocjeni, ta priča već godinama ide u pogrešnom pravcu.
-Zbog toga danas proces proširenja ne bih nazvao mrtvim, ali svakako nije realan. To, međutim, ne znači da Srbija, BiH i ostale zemlje regiona ne bi trebale nastaviti provoditi reforme koje su prvenstveno u našem interesu, a tek onda u interesu Brisela – istakao je Latal.
Govoreći o tome može li Studentska lista nakon izborne pobjede zaista provesti najavljene promjene, posebno u borbi protiv korupcije te u pravosuđu i medijima, Latal kaže da u ovom trenutku nije moguće dati pouzdan odgovor jer je izvjesno da će se suočiti sa otporima struktura dosadašnje vlasti koje su, kako navodi, inkorporirane u sve pore društva u Srbiji.
-Da li će i u kojoj mjeri uspjeti, tek ostaje da se vidi, jer mislim da je izborni rezultat samo prva runda – kazao je.
Sada će, dodaje, biti potrebno vidjeti kako će biti formirana vlast, kako će na taj proces reagirati dosadašnja vlast te kako će Studentska lista odgovoriti na otpore koji su izvjesni i koji se već najavljuju i pojavljuju.
-Ova priča tek počinje. Ovo je početak, a ne kraj procesa demontiranja vlasti Aleksandra Vučića – naglasio je Latal.
Mišljenja je da je od početka bilo jasno da studentske grupacije, kao i sama Studentska lista, predstavljaju prilično heterogeno političko tijelo. Tek će se, smatra, vidjeti kako će se politički pozicionirati na spektru od krajnje desnice do krajnje ljevice, budući da su studentske grupe tokom proteklih godinu dana i više okupljale različite političke i društvene grupacije.
Ono što ih je povezivalo, zajedno sa velikim brojem birača u Srbiji, bila je želja za smjenom Aleksandra Vučića, koji je, kako je Latal kazao, “narodski rečeno, mnogima već odavno dojadio”.
-Sada slijedi faza u kojoj će se pokazati u kojem pravcu žele ići. Prvi signali su važni i, po mom mišljenju, pozitivni. Predstavnici Studentske liste od izborne noći naglašavaju da će im prioritet biti razgradnja sistema vlasti koji je uspostavio Aleksandar Vučić, posebno kroz borbu protiv korupcije koja je zahvatila sve pore srbijanskog društva – kazao je.
Koliko će otpor dosadašnje vlasti biti snažan i koliko će Studentska lista biti uspješna u ostvarivanju svojih ciljeva, Latal vidi kao pitanje procesa, a ne jednog političkog događaja ili trenutka.
Naglašava da taj proces zapravo još nije ni počeo jer bi najprije trebalo potvrditi izborne rezultate, nakon čega slijedi formiranje nove vlasti. Po njegovoj procjeni, vrlo je vjerovatno da će taj proces trajati duže od mjesec dana te ne očekuje da će novi parlament, a potom i nova Vlada Srbije, biti uspostavljeni prije decembra, uz mogućnost da se to dogodi i kasnije.
-Predstoji period tokom kojeg će se Studentska lista, koja je dobrim dijelom nova u politici, suočavati s lokalnom realnošću te regionalnim i globalnim izazovima. Kroz taj proces će učiti i polako ići dalje – zaključio je Latal.
