Sveučilišni profesor Boris Havel rekao je kako je položaj kršćana diljem islamskog svijeta iznimno loš. „Jedina iznimka je Libanon, u kojem kršćani imaju svoje predstavnike u vlasti. Riječ je o konsocijacijski uređenoj državi u kojoj su kršćani uspjeli zadržati poluge vlasti, uključujući i vojsku te zbog toga uspijevaju opstati unatoč protivljenju sunitskog i šijitskog muslimanskog stanovništva“, istaknuo je Havel u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne.
Objasnio je kako su zemlje poput Sirije, Palestine kako se to područje naziva od 135. godine poslije Krista, sjeverne Afrike nekoć bile u cijelosti kršćanske s iznimkom Perzije koja je bila zoroastrijanska.
Teško stanje u Siriji
„Sve su to bile kršćanske zemlje grčkog ili latinskog jezika. U te zemlje je u sedmom stoljeću došao islam. Malo po malo arabizirao i islamizirao ta društva. Neka društva su samo islamizirana, ali nisu arabizirana primjerice Iran, poslije Turska i berberski krajevi na području sjeverne Afrike. Neka su društva samo arabizirana, ali nisu islamizirana npr. spomenuti Libanon. Ako gledamo kroz povijest vidimo da je islamski arapski imperijalizam polučio potpunom propasti kršćanskih zajednica diljem Bliskog istoka. Ostali su tu i tamo pojedini džepovi gdje su opstali“, poručio je Havel i dodao kako su Arapi muslimani Židovima dopustili povratak u Jeruzalem nakon pola tisućljeća, nakon što im je rimski car Hadrijan 135. zabranio približiti se i naseliti u gradu.
Havel je istaknuo kako u Siriji i danas živi znatan broj kršćana, koje je bivši predsjednik Bašar al-Asad štitio oslanjajući se na savezništvo s manjinskim zajednicama. Dodao je da se kršćani, nakon dolaska novog režima, osjećaju ozbiljno zabrinutima za svoju sigurnost.
Kršćani u Izraelu
Havel je rekao kako je pak položaj kršćana u Izraelu raznolik. „Većina ih živi na područjima pod palestinskom samoupravom, gdje im je stanje teško, ali puno bolje nego na područjima pod islamskom vlašću. Naveo je kako kršćani u gradovima poput Nazareta, koji je pod izraelskom upravom, uživaju puna građanska prava, dok kršćani u Betlehemu moraju ipak biti oprezni što govore.
„Definitivno jedino mjesto na Bliskom istoku gdje kao kršćanin možete živjeti slobodno i naviještati vjeru svojim sunarodnjacima jest Izrael. No, u Izraelu je zakonom zabranjeno naviještati bilo koju vjeru osobama koje joj ne pripadaju, odnosno nitko nikoga ne smije preobraćati na svoju vjeru“, rekao je Havel. Istaknuo je kako je Judeja mjesto gdje su židovski sveti gradovi, a to su Jeruzalem, Hebron i Betlehem te je kazao kako biblijsku priču o Judeji iz Isusova doba potvrđuju povijesni izvori i arheologija.
Šeper i Stepinac
Objasnio je i ulogu hrvatskoga kardinala Franje Šepera. „Prvi koji je u povijesti Crkve pred Zborom kardinala u Vatikanu zatražio da se Židove prepozna kao Božji narod bio je kardinal Šeper.“ Naveo je kako je Šeper nakon toga imenovan pročelnikom Kongregacije za nauk vjere, jedne od najvažnijih institucija u Katoličkoj Crkvi te da ga je na tom mjestu naslijedio Joseph Ratzinger, koji je poslije postao papa Benedikt XVI.
„Šeper je, prema meni vidljivim podatcima, bio veliki zagovornik razumijevanja židovskih korijena kršćanske vjere, a bio je i prijatelj Alojzija Stepinca“, kazao je Havel. Dodao je kako bi vrijedilo istražiti je li i Stepinac dijelio slično shvaćanje o Židovima, istaknuvši da bi odgovore na to pitanje mogli dati daljnji uvidi u vatikanske arhive.
Boris Havel je politolog, povjesničar i stručnjak za bliskoistočne procese. Profesor je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je brojnih radova i knjiga između ostalih i Izrael – Narod u danu rođen. O navedenoj temi te što su starozavjetni proroci govorili o Mesiji? Kako je Isus gledao na Zakon, a kako na nežidove? Tko su bili farizeji, saduceji i eseni? Kakve su bile političke prilike u Galileji, Judeji i Samariji u to doba? Što između ostalog piše u apokrifnim spisima? Te na koji način se ispunilo Isusovo proroštvo o uništenju Jeruzalema i Hrama? Više o svemu u videu emisije Kompas.
