Nakon što su u bosanskohercegovačkom entitetu RS izmijenjena pravila o bolovanju roditelja zbog njege bolesnog djeteta, otvorilo se pitanje što u istim situacijama mogu roditelji u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prema novim pravilima u entitetu RS, roditelj može koristiti do 30 dana bolovanja za njegu djeteta mlađeg od 15 godina, odnosno do 14 dana za dijete starije od 15 godina. U slučaju hospitalizacije djeteta ili kontinuiranog liječenja u inostranstvu, roditelj koji je određen kao pratnja može koristiti bolovanje sve dok traje liječenje.
Promjene u entitetu RS otvorile su pitanje što u istoj situaciji mogu roditelji u Federaciji BiH.
Prema odgovorima koje je portal Radiosarajevo.ba dobio od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH (ZZOR FBIH) i Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo (ZZO ŽS), u Federaciji trenutno važe drugačija pravila.
U FBiH roditelj može dobiti do 4 mjeseca bolovanja
Prema Pravilniku o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad osiguranika, koji se primjenjuje na području cijele Federacije BiH, roditelj može ostvariti bolovanje zbog njege djeteta do četiri mjeseca u jednoj kalendarskoj godini kada je riječ o djetetu do 15 godina života.
Za dijete mlađe od sedam godina koje boluje od cerebralne paralize ili druge teške urođene degenerativne bolesti predviđeno je do šest mjeseci bolovanja u jednoj kalendarskoj godini.
Postoji i mogućnost dužeg bolovanja.
U izuzetnim slučajevima Liječnička komisija može utvrditi privremenu spriječenost za rad i duže od propisanog roka, ali na prijedlog konzilija doktora odgovarajućih specijalnosti i u skladu s propisanim kriterijima.
To praktično znači da roditelj nije automatski bez mogućnosti bolovanja kada isteknu četiri mjeseca, ali produženje nije automatsko pravo.
Što ako dijete mora biti liječeno duže?
Upravo ovdje dolazi do pitanja koje roditeljima može biti od presudne važnosti.
Propis predviđa mogućnost produženja bolovanja u izuzetnim slučajevima, ali ne daje jednostavan odgovor na pitanje što se točno smatra izuzetnim slučajem i koliko dugo produženje može trajati.
O tome odlučuje liječnička komisija na osnovu prijedloga konzilija i medicinske dokumentacije.
Dakle, ako dijete i nakon četiri mjeseca i dalje zahtijeva njegu roditelja, mogućnost produženja postoji, ali roditelj mora proći propisanu proceduru.
Mogu li roditelji podijeliti bolovanje?
Za razliku od novih pravila u entitetu RS, gdje je jasno pojašnjeno da roditelji mogu koristiti bolovanje naizmjenično ili ga može koristiti samo jedan roditelj u punom trajanju, federalni pravilnik ne propisuje posebno način raspodjele trajanja prava između roditelja.
To su za portal Radiosarajevo.ba pojasnili iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Županije Sarajevo (ZZO ŽS).
Pravilnik pravo veže za osiguranika kojem je utvrđena opravdanost njege oboljelog člana obitelji, pa se postojanje i trajanje bolovanja procjenjuju u svakom konkretnom slučaju.
Za prvih 42 dana, bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine, dok bolovanje duže od 42 dana utvrđuje Prvostupanjska liječnička komisija. Drugim riječima, iz važećeg pravilnika nije moguće jednostavno zaključiti da roditelji imaju pravo da, naprimjer, automatski podijele četiri mjeseca bolovanja između sebe.
Što ako je dijete u bolnici?
Ni hospitalizacija djeteta sama po sebi ne znači da roditelj automatski dobiva poseban broj dana bolovanja.
Iz ZZO ŽS navode da se potreba roditelja za njegom i trajanje privremene spriječenosti za rad utvrđuju u svakom konkretnom slučaju.
I u takvim situacijama postoji mogućnost produženja bolovanja preko redovnog roka, ali ponovo uz prijedlog konzilija odgovarajućih specijalista i odluku ljekarske komisije.
Liječenje djeteta u inostranstvu
Za razliku od propisa u entitetu RS, ako se dijete iz FBiH liječi u inozemstvu roditelj nema automatski pravo na poseban broj dana bolovanja samo zbog činjenice da se liječenje odvija izvan BiH.
I u tom slučaju primjenjuje se isti princip – potreba za njegom i trajanje bolovanja procjenjuju se pojedinačno, uz mogućnost produženja u izuzetnim slučajevima.
To je jedna od bitnih razlika u odnosu na informacije koje je objavio FZO RS, prema kojima roditelj koji je određen kao pratnja djeteta tijekom hospitalizacije ili kontinuiranog liječenja u inostranstvu može koristiti bolovanje sve dok traje liječenje, a to se pravo ne uračunava u redovnih 30 dana.
Koliko se bolovanje roditelja zbog djece koristi u ŽS?
Zavod zdravstvenog osiguranja ŽS dostavio nam je i konkretne podatke za 2025. godinu.
Na obrascima koje popunjava liječnik obiteljske medicine ne postoji posebna rubrika za njegu djeteta, već se takva bolovanja evidentiraju u okviru kategorije “njega člana obitelji”.
Tijekom 2025. godine u Županiji Sarajevo evidentirana su 21.022 slučaja bolovanja zbog njege člana obitelji, u ukupnom trajanju od 134.163 dana. Dodatnom analizom utvrđeno je da se 18.868 slučajeva odnosilo na članove obitelji mlađe od 18 godina, a osiguranici su po tom osnovu proveli ukupno 117.190 dana na bolovanju.
Iz Zavoda napominju da se u evidenciji ne vodi posebna kategorija “njega djeteta”, zbog čega se ovi podaci odnose na članove porodice mlađe od 18 godina.
Koliko se bolovanja koristi u cijeloj FBiH?
Podatke smo tražili i od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH (ZZOR FBiH).
Federalni zavod je naveo da je tokom 2025. godine evidentirano 115.227 dana bolovanja do 42 dana zbog njege člana porodice, dok je kod bolovanja dužeg od 42 dana evidentirano još 36.847 dana.
Ukupno je, prema tim podacima, riječ o 152.074 dana bolovanja zbog njege člana obitelji.
Međutim, federalni Zavod nije dostavio podatak koliko se od toga odnosi konkretno na njegu djece, niti koliko je roditelja koristilo ovo pravo.
Naknada plaće tijekom bolovanja
Prema pojašnjenju Zavoda ŽS, zakonski minimum naknade plaće za vrijeme bolovanja iznosi 80 posto osnovice.
U zakonom propisanim slučajevima naknada može iznositi 100 posto, a poslodavac svojim općim aktom može predvidjeti i veći iznos od zakonskog minimuma, uključujući 100 posto osnovice.
Federalni zavod “nije nadležan”
Od Federalnog zavoda tražili smo i konkretna pojašnjenja propisa, međutim, iz Zavoda su naveli da nisu nadležni za autentično tumačenje Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, jer je za to, naveli su, nadležan Parlament FBiH, niti su, kako su nam kazali, nadležni za autentično tumačenje Pravilnika čiji je donosilac Vlada FBiH.
Za stručna pojašnjenja i odgovore o izvršavanju tih propisa uputili su nas na Federalno ministarstvo zdravstva. Odgovore na upit koji smo poslali Ministarstvu objavit ćemo kad/ako iste dobijemo.
Zanimljivo je da nam je istovremeno Zavod zdravstvenog osiguranja ŽS, iako ni on nije donosilac federalnog pravilnika, dao konkretna pojašnjenja o tome kako se propisi primjenjuju u praksi, kao i detaljne podatke za Županije Sarajevo.
Roditelji djece koja se liječe mjesecima ne bi trebali čekati da se njihova situacija pretvori u osobnu borbu s administracijom. Pravila moraju biti jasna, dostupna i prilagođena stvarnim potrebama obitelji.
