Uvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za 1,2 milijarde KM u jednoj godini, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pišu Nezavisne.
Tako je u 11 mjeseci prošle godine uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,55 milijardi KM, dok je u istom razdoblju ove godine uvoz iznosio 15,79 milijardi KM.
“U razdoblju siječanj – studeni 2025. izvoz je iznosio 15 milijardi i 568 milijuna KM, što je za 5,1% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 27 milijardi i 410 milijuna KM, što je za 4,5% više nego u istom razdoblju prethodne godine”, navodi se u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,8%, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 11 milijardi i 842 milijuna KM. „Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je dvije milijarde i 699 milijuna KM, što je za 6,9% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 355 milijuna KM, što je za 7,3% više nego u istom razdoblju prethodne godine“, navodi se u podacima.
Naglašava se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 80,4%.
„Izvoz u zemlje EU iznosio je 11 milijardi i 480 milijuna KM, što je za 5,4% više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 15 milijardi i 965 milijuna KM, što je za 2,6% više nego u istom razdoblju prethodne godine“, stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.
Ovi podaci pokazuju da je i izvoz veći u odnosu na prethodnu godinu.
Za 11 mjeseci prošle godine izvoz je iznosio 8,21 milijardu KM, a u istom razdoblju ove godine 8,96 milijardi KM.
Dakle, izvoz je veći u jednoj godini za 750 milijuna KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, za “Nezavisne novine” je rekao da kontinuirani rast trgovinskog deficita ukazuje na dvije stvari.
“Prva je da naš problem nije na strani potražnje, već na strani ponude. To dovodi do zaključka da je naša domaća proizvodnja nekonkurentna i ne koristi impuls rasta potražnje”, istaknuo je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ako analiziramo ostvareni deficit po zemljama, možemo vidjeti da se najveći ostvaruje sa zemljama regije, što otvara prostor za njegovo smanjenje ili neutralizaciju kroz strategije supstitucije uvoza.
