Porezni obveznici u Bosni i Hercegovini, osim što otplaćuju kredite za koje vlada poseže, plaćaju i kazne za neplaćene dugove, a samo u proteklih deset godina za to je unovčeno više od 60 milijuna maraka.
Samo u 2025. godini po toj osnovi dodijeljeno je 7,63 milijuna KM, dok je najveći iznos zabilježen u 2021. godini – 10,73 milijuna KM.
Razlozi ovih troškova najčešće su kašnjenja u provedbi infrastrukturnih projekata, kao i sporo ispunjavanje uvjeta za povlačenje kredita. Ukupno je Bosna i Hercegovina ugovorila gotovo 18 milijardi KM kredita, od čega 2,74 milijarde još nije povučeno.
Stručnjaci upozoravaju da teret ovih kazni u konačnici snose građani, dok odgovornost za neučinkovito upravljanje sredstvima izostaje.
U Ministarstvu financija i trezora Bosne i Hercegovine pojašnjavaju da se, kao dio obveza koje se isplaćuju vjerovnicima na temelju kreditnih obveza po dospijeću, uz glavnicu i kamate, plaćaju i troškovi neangažiranog dijela kreditnih sredstava (naknada za angažman). Ti troškovi, navode, uključeni su u standardne uvjete poslovanja određenih vjerovnika (OPEC, KfW, MMF, Erste Bank, EBRD, Raiffeisen Bank, WB – IBRD…).
-Zajmoprimac plaća naknadu na neangažirani dio kreditnih sredstava kao naknadu za držanje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, odnosno radi osiguranja isplate kreditnih sredstava na određene datume u budućnosti. Dakle, radi se o redovnim troškovima definiranim općim uvjetima vjerovnika, odnosno međunarodnim kreditnim ugovorima – rekli su za “Glas” u Ministarstvu financija i trezora.
Naglašavaju da spora dinamika angažiranja odobrenih kreditnih sredstava može biti uzrokovana s više razloga, a neki od razloga su kašnjenja u provedbi infrastrukturnih i drugih projekata, nepravovremena realizacija aktivnosti utvrđenih kao uvjet za korištenje ugovorenih kredita, poput donošenja zakona i drugih.
-Za provedbu sredstava po odobrenim kreditima odgovorni su krajnji korisnici kredita, prvenstveno u entitetima i putem nadležnih ministarstava, javnih poduzeća ili određenih jedinica za provedbu projekata – navodi Ministarstvo financija i trezora.
Prema njihovim podacima, u prošloj godini na ime rashoda za neiskorištene odobrene kredite unovčeno je 7,63 milijuna maraka. Prema podacima odjela nadležnog za financije u Vijeću ministara, u proteklih deset godina međunarodnim kreditorima je na ime ovih rashoda isplaćeno čak 61,5 milijuna maraka.
Najveći troškovi po ovoj osnovi bili su u 2021. godini, kada su kazne na neiskorištene kredite dosegle brojku od 10,73 milijuna. Članica Odbora za financije i proračun Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Mira Pekić, objašnjava da svaki zadatak ima svoju proceduru koju institucije trebaju slijediti.
-Ako uzimamo kredit, moramo znati zašto ga uzimamo, bilo da se radi o Federaciji, Republici Srpskoj ili BiH. Prije samog kredita potrebno je utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti za realizaciju projekta, odnosno, ako se nešto gradi, sva pitanja moraju biti riješena prije nego što se kredit odobri – rekla je Pekić za “Glas”.
Također naglašava da međunarodni kreditori bez problema odobravaju kredite za BiH jer znaju da postoji siguran izvor otplate, odnosno građani.
-Osim toga, krediti su često osigurani jamstvima, najčešće imovinom entiteta. Ako postoji problem s otplatom, kreditori će naplatiti svoja potraživanja putem te imovine. Rado odobravaju kredite jer, osim glavnice, naplaćuju i kamate, koje su za BiH veće zbog kreditnog rejtinga. S druge strane, za nepovlačenje odobrenih sredstava plaćaju se kazne koje plaćaju porezni obveznici – kaže Pekić.
Naglašava da je ovakva praksa u vezi sa zaduživanjem, a ne povlačenjem kredita vrhunac nezrelosti i arogancije vlasti.
-Odgovornost ne leži na jednoj instituciji, već na svima u Bosni i Hercegovini. Krediti se uzimaju za razne namjene, a sredstva se ne povlače na vrijeme. Istovremeno, građanima se prezentira da novca za projekte ima, iako se radi o posuđenim sredstvima. Nitko za to nije odgovoran niti sankcioniran. To je začarani krug u kojem svatko ima ulogu, a na kraju svi gube. Milijuni odlaze iz proračuna, ali nema konkretnih rezultata – rekao je Pekić.
Naglašava da, s jedne strane, gubimo novac u arbitražnim postupcima, a s druge strane plaćamo zatezne kamate.
-Upravo zbog ovakvog odnosa prema javnim sredstvima nalazimo se u ovoj situaciji. Radi se o sistemskoj nepažnji, svi sami nešto radimo, a nitko ne preuzima odgovornost. Svi šute, čak i građani. Pitanje je do kada? – zaključila je Pekić.
Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine, zaključno s 31. prosinca 2025. godine ugovoreni su vanjski krediti u ukupnom iznosu od 17,95 milijardi KM. Od tog iznosa rezervirano je 15,21 milijardi KM, dok je za povlačenje još uvijek dostupno 2,74 milijarde KM u skladu s dinamikom provedbe odobrenih projekata.
