Bosna i Hercegovina jedina je država zapadnog Balkana kojoj Europska komisija još nije odobrila program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura kroz Plan rasta za tu regiju, no u BiH se i dalje nadaju kako će u Bruxellesu ipak promijeniti mišljenje pravdajući blokade u zemlji ruskim utjecajem.

Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako očekuju da će od nje dobiti dodatno obrazloženje zbog čega je Komisija u srijedu “zeleno svjetlo” za programe reformi dala Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no ne i BiH.  

Vlade tih pet država dostavile su Europskoj komisiji dokumente kojima su se obvezale na provedbu socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u Europskoj uniji u okviru Plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. godine.

BiH je također bila pozvana dostaviti takav plan, no zbog njezina kompliciranog ustroja i nefunkcionalne vladajuće koalicije u toj su se zemlji uspjeli usuglasiti o 111 od 113 traženih reformi.

Vlasti Republike Srpske uporno odbijaju zahtjev iz Bruxellesa da parlament tog entiteta konačno imenuje dva preostala suca Ustavnog suda BiH kao i da pristanu na ukidanje entitetskog veta pri donošenju odluka na Vijeću za državnu pomoć, samostalnog tijela koje ima ovlasti odobravati raspodjelu novčanih sredstava i kontrolirati njihov utrošak.

Odbijanje iz RS poslužilo je kao povod da četiri županije u Federaciji BiH, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini, uskrate svoju suglasnost za program reformi pa je cijela BiH sada “u slijepoj ulici” u odnosu na pristup fondu iz kojega bi za poticaj reformama moglo dobiti najmanje milijardu eura.

Konaković sada na to kaže kako su se nadali da će Europska komisija ipak pristati na nepotpuni program reformi.

“Mislim da su morali, trebali i da hoće uvažiti velike napore koje smo uložili usuglasivši 111 mjera, što je za bosanskohercegovačke uvjete veliki iskorak”, kazao je Konaković novinarima u Sarajevu sugerirajući istodobno kako su postojeće blokade barem djelomice i rezultat ruskog utjecaja koji se ostvaruje preko političara iz RS odnosno preko Milorada Dodika.

Dodaje kako sada od Bruxellesa očekuju ili da uvaže specifičnosti BiH ili da im kažu kako se izboriti s tim ruskim utjecajem koji blokira europski put.

“Time Moskva vodi u odnosu na EU, a BiH tome plaća cijenu”, tvrdi Konaković.

Bosna i Hercegovina jedina je država zapadnog Balkana kojoj Europska komisija još nije odobrila program reformi nužan za pristup fondu od šest milijardi eura kroz Plan rasta za tu regiju, no u BiH se i dalje nadaju kako će u Bruxellesu ipak promijeniti mišljenje pravdajući blokade u zemlji ruskim utjecajem.

Uoči dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u BiH ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković izjavio je kako očekuju da će od nje dobiti dodatno obrazloženje zbog čega je Komisija u srijedu “zeleno svjetlo” za programe reformi dala Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, no ne i BiH.  

Vlade tih pet država dostavile su Europskoj komisiji dokumente kojima su se obvezale na provedbu socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u Europskoj uniji u okviru Plana rasta za razdoblje od 2024. do 2027. godine.

BiH je također bila pozvana dostaviti takav plan, no zbog njezina kompliciranog ustroja i nefunkcionalne vladajuće koalicije u toj su se zemlji uspjeli usuglasiti o 111 od 113 traženih reformi.

Vlasti Republike Srpske uporno odbijaju zahtjev iz Bruxellesa da parlament tog entiteta konačno imenuje dva preostala suca Ustavnog suda BiH kao i da pristanu na ukidanje entitetskog veta pri donošenju odluka na Vijeću za državnu pomoć, samostalnog tijela koje ima ovlasti odobravati raspodjelu novčanih sredstava i kontrolirati njihov utrošak.

Odbijanje iz RS poslužilo je kao povod da četiri županije u Federaciji BiH, u kojima je na vlasti Stranka demokratske akcije (SDA), koja je u oporbi na državnoj razini, uskrate svoju suglasnost za program reformi pa je cijela BiH sada “u slijepoj ulici” u odnosu na pristup fondu iz kojega bi za poticaj reformama moglo dobiti najmanje milijardu eura.

Konaković sada na to kaže kako su se nadali da će Europska komisija ipak pristati na nepotpuni program reformi.

“Mislim da su morali, trebali i da hoće uvažiti velike napore koje smo uložili usuglasivši 111 mjera, što je za bosanskohercegovačke uvjete veliki iskorak”, kazao je Konaković novinarima u Sarajevu sugerirajući istodobno kako su postojeće blokade barem djelomice i rezultat ruskog utjecaja koji se ostvaruje preko političara iz RS odnosno preko Milorada Dodika.

Dodaje kako sada od Bruxellesa očekuju ili da uvaže specifičnosti BiH ili da im kažu kako se izboriti s tim ruskim utjecajem koji blokira europski put.

“Time Moskva vodi u odnosu na EU, a BiH tome plaća cijenu”, tvrdi Konaković.