Prema tvrdnjama liječnika, jedan od najčešćih problema s kojim se susreću mladi liječnici u Unsko-sanskoj županiji je nemogućnost specijalizacije.

Jedan liječnik skrbi se o najmanje 2000 pacijenata, a tijekom radnog vremena, umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70, podaci su Udruge doktora obiteljske medicine Federacije BiH nedavno izneseni u javnost, piše Večernji list BiH.

Naime, isti podaci pokazuju kako Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine. Situaciju dodatno pogoršava odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra iz naše zemlje u inozemstvo, gdje mu se nude višestruko veće plaće i značajno bolji uvjeti rada. Sve navedeno počinje stvarati probleme u funkcioniranju zdravstvenog sustava, a u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine na liječnika obiteljske medicine čeka se danima. Trenutačno je najteža situacija u dijelovima Unsko-sanske županije, gdje je veliki broj obiteljskih ambulanti bez liječnika, a kako bi dobili zdravstvenu uslugu, stanovnici nerijetko moraju prijeći kilometre ili jednostavno čekati danima. Naime, ovu županiju iz godine u godinu napušta sve veći broj zdravstvenih djelatnika, što dovodi do deficita u sustavu. Također, raste broj onih koji se školuju isključivo kako bi otišli u inozemstvo. Nije zanemariv ni broj onih koji upisuju zdravstvene studije izvan Bosne i Hercegovine s namjerom da život nakon školovanja nastave upravo u tom mjestu.

Prema tvrdnjama liječnika, jedan od najčešćih problema s kojim se susreću mladi liječnici u Unsko-sanskoj županiji je nemogućnost specijalizacije. Vrlo često upravo to presudi da se odluče život nastaviti negdje drugdje gdje se mogu ostvariti u onome što žele. Kada je riječ o Bosanskoj Krupi, pacijenti iz okolnih mjesta, nerijetko osobe treće životne dobi, djeca…, moraju do prvog doma zdravlja često putovati i po dvadeset kilometara jer područne ambulante nema tko otvoriti. Liječnica Emira Eljazović često radi u više ambulanti, a pacijenti su primorani čekati dok se ona ne vrati u onu ambulantu u kojoj su oni. – Kolege i ja, kad je ovakav dan, ovakva situacija, pokrivamo više ambulanti, više timova obiteljske medicine, Hitnu medicinsku pomoć i Pedijatriju, tako da nam zapravo nedostaje 4-5 liječnika, pa sve to trebamo izbalansirati – izjavila je ova liječnica za FTV, ističući kako joj nikada nije drago kada pacijenti moraju čekati.

Ravnatelj Doma zdravlja Bosanska Krupa dr. Zlatan Terzić potvrdio je kako je glavni problem nemogućnosti zadržavanja mladih liječnika činjenica da im taj Dom zdravlja ne može ponuditi specijalizaciju, ali da konstantno rade na otklanjanju problema.

Inače, podatak o nedostatku specijalista obiteljske medicine dobiven je na osnovi izvješća entitetskih zavoda za javno zdravstvo u kojima se navodi da je u cijeloj BiH 746 specijalista obiteljske medicine, dok bi, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, trebalo raditi 1600 liječnika ove specijalnosti.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da, prema standardima i normativima zdravstvene zaštite, u FBiH na jednog liječnika obiteljske medicine dolazi 2000 pacijenata, a da nam nedostaje liječnika u gotovo svim domovima zdravlja u Federaciji, onda možete shvatiti s kolikim se obujmom posla u stvarnosti susreću liječnici obiteljske medicine u našoj zemlji – izjavila je nedavno dr. Amila Bećirević, predsjednica Liječničke komore FBiH, upozorivši da su ovi standardi u većini europskih zemalja niži i kreću se od jednog liječnika na 1000 do 1900 stanovnika. Sve to, dodaje, utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite jer toliko preopterećen liječnik nema dovoljno vremena da se posveti svakom pacijentu.

S jedne strane, liječnici se osjećaju kao da rade na pokretnoj traci, dodatno opterećeni nezadovoljstvom pacijenta koji, s druge strane, opravdano smatra da je nedovoljno pet do sedam minuta, koliko mu može posvetiti liječnik prilikom pregleda. Naglasila je kako to nije slučaj samo s liječnicima opće medicine već i s anesteziolozima, infektolozima, pulmolozima, pedijatrima, tako da se u gotovo svim oblastima bilježe duge liste čekanja i nedostatak osoblja. I ona je upozorila na činjenicu da se sve češće BiH susreće s nedovoljnom zainteresiranosti mladih liječnika za rad u ambulantama, u manjim sredinama, pa nerijetko imamo slučajeve u kojima liječnici iz, primjerice, Goražda odlaze na specijalizaciju u Sarajevo, što im plaća njihova matična ustanova, a onda se ne vraćaju, već se zadržavaju u većim središtima. Kao dio rješenja problema Liječnička komora FBiH vidi zapošljavanje svih liječnika na neodređeno vrijeme, ali i usklađivanje programa specijalizacija i subspecijalizacija sa suvremenim kretanjima u medicini, čime bi se zainteresiralo liječnike za ostanak, obrazovanje i rad u BiH.

Prema tvrdnjama liječnika, jedan od najčešćih problema s kojim se susreću mladi liječnici u Unsko-sanskoj županiji je nemogućnost specijalizacije.

Jedan liječnik skrbi se o najmanje 2000 pacijenata, a tijekom radnog vremena, umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70, podaci su Udruge doktora obiteljske medicine Federacije BiH nedavno izneseni u javnost, piše Večernji list BiH.

Naime, isti podaci pokazuju kako Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto specijalista obiteljske medicine. Situaciju dodatno pogoršava odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra iz naše zemlje u inozemstvo, gdje mu se nude višestruko veće plaće i značajno bolji uvjeti rada. Sve navedeno počinje stvarati probleme u funkcioniranju zdravstvenog sustava, a u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine na liječnika obiteljske medicine čeka se danima. Trenutačno je najteža situacija u dijelovima Unsko-sanske županije, gdje je veliki broj obiteljskih ambulanti bez liječnika, a kako bi dobili zdravstvenu uslugu, stanovnici nerijetko moraju prijeći kilometre ili jednostavno čekati danima. Naime, ovu županiju iz godine u godinu napušta sve veći broj zdravstvenih djelatnika, što dovodi do deficita u sustavu. Također, raste broj onih koji se školuju isključivo kako bi otišli u inozemstvo. Nije zanemariv ni broj onih koji upisuju zdravstvene studije izvan Bosne i Hercegovine s namjerom da život nakon školovanja nastave upravo u tom mjestu.

Prema tvrdnjama liječnika, jedan od najčešćih problema s kojim se susreću mladi liječnici u Unsko-sanskoj županiji je nemogućnost specijalizacije. Vrlo često upravo to presudi da se odluče život nastaviti negdje drugdje gdje se mogu ostvariti u onome što žele. Kada je riječ o Bosanskoj Krupi, pacijenti iz okolnih mjesta, nerijetko osobe treće životne dobi, djeca…, moraju do prvog doma zdravlja često putovati i po dvadeset kilometara jer područne ambulante nema tko otvoriti. Liječnica Emira Eljazović često radi u više ambulanti, a pacijenti su primorani čekati dok se ona ne vrati u onu ambulantu u kojoj su oni. – Kolege i ja, kad je ovakav dan, ovakva situacija, pokrivamo više ambulanti, više timova obiteljske medicine, Hitnu medicinsku pomoć i Pedijatriju, tako da nam zapravo nedostaje 4-5 liječnika, pa sve to trebamo izbalansirati – izjavila je ova liječnica za FTV, ističući kako joj nikada nije drago kada pacijenti moraju čekati.

Ravnatelj Doma zdravlja Bosanska Krupa dr. Zlatan Terzić potvrdio je kako je glavni problem nemogućnosti zadržavanja mladih liječnika činjenica da im taj Dom zdravlja ne može ponuditi specijalizaciju, ali da konstantno rade na otklanjanju problema.

Inače, podatak o nedostatku specijalista obiteljske medicine dobiven je na osnovi izvješća entitetskih zavoda za javno zdravstvo u kojima se navodi da je u cijeloj BiH 746 specijalista obiteljske medicine, dok bi, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, trebalo raditi 1600 liječnika ove specijalnosti.

– Ako uzmemo u obzir činjenicu da, prema standardima i normativima zdravstvene zaštite, u FBiH na jednog liječnika obiteljske medicine dolazi 2000 pacijenata, a da nam nedostaje liječnika u gotovo svim domovima zdravlja u Federaciji, onda možete shvatiti s kolikim se obujmom posla u stvarnosti susreću liječnici obiteljske medicine u našoj zemlji – izjavila je nedavno dr. Amila Bećirević, predsjednica Liječničke komore FBiH, upozorivši da su ovi standardi u većini europskih zemalja niži i kreću se od jednog liječnika na 1000 do 1900 stanovnika. Sve to, dodaje, utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite jer toliko preopterećen liječnik nema dovoljno vremena da se posveti svakom pacijentu.

S jedne strane, liječnici se osjećaju kao da rade na pokretnoj traci, dodatno opterećeni nezadovoljstvom pacijenta koji, s druge strane, opravdano smatra da je nedovoljno pet do sedam minuta, koliko mu može posvetiti liječnik prilikom pregleda. Naglasila je kako to nije slučaj samo s liječnicima opće medicine već i s anesteziolozima, infektolozima, pulmolozima, pedijatrima, tako da se u gotovo svim oblastima bilježe duge liste čekanja i nedostatak osoblja. I ona je upozorila na činjenicu da se sve češće BiH susreće s nedovoljnom zainteresiranosti mladih liječnika za rad u ambulantama, u manjim sredinama, pa nerijetko imamo slučajeve u kojima liječnici iz, primjerice, Goražda odlaze na specijalizaciju u Sarajevo, što im plaća njihova matična ustanova, a onda se ne vraćaju, već se zadržavaju u većim središtima. Kao dio rješenja problema Liječnička komora FBiH vidi zapošljavanje svih liječnika na neodređeno vrijeme, ali i usklađivanje programa specijalizacija i subspecijalizacija sa suvremenim kretanjima u medicini, čime bi se zainteresiralo liječnike za ostanak, obrazovanje i rad u BiH.