Na podračunu u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine gdje se naplaćuje novac od cestarine već se nalazi 316,2 milijuna KM, a sljedeći pokušaj dogovora o raspodjeli ovog novca bit će krajem ovog mjeseca.
Kako je za “Nezavisne” rečeno iz Ureda predsjednika Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Srđana Amidžića, posljednji put su ova sredstva u iznosu od 164 milijuna KM raspoređena u srpnju 2018. godine, prema odluci prema kojoj je raspodjela izvršena i u svim prethodnim slučajevima, tj. 59 posto Federaciji BiH, 39 posto Republici Srpskoj i 2 posto Brčko Distriktu.
„Nakon zahtjeva iz Federacije Bosne i Hercegovine da se napravi novi način raspodjele i nekoliko pokušaja promjene koeficijenata, nijedan od prijedloga nije imao potrebnu podršku, odnosno konsenzus ministara financija. Ova točka dnevnog reda je na dnevnom redu na svakoj sjednici, kao što će biti i na sljedećoj, koja je planirana za kraj ovog mjeseca“, rekli su za „Nezavisne“ iz Ureda predsjednika Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Inače, pojedinci u Federaciji Bosne i Hercegovine smatraju da je konačna potrošnja goriva u Federaciji Bosne i Hercegovine puno veća nego u Republici Srpskoj te da bi im trebalo pripasti najmanje 70 posto sredstava od 316 milijuna KM. Podsjećamo, riječ je o sredstvima koja predstavljaju deset posto rezerve od naplaćenih cestarina. Od tih 316 milijuna KM, 11,3 milijuna KM je neraspoređeno na temelju naplaćenih cestarina u iznosu od 0,10 KM i čak 304,9 milijuna KM, što predstavlja deset posto rezervi od cestarina od 0,25 KM za izgradnju autocesta.
Nakon posljednje raspodjele, koja je, kako smo već naveli, provedena 2018. godine, podnesene su kaznene prijave protiv Vjekoslava Bevande, tadašnjeg ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine, i Jelke Milićević, tadašnje federalne ministrice financija. Zbog raspodjele koja je te godine izvršena na način da je Federacija Bosne i Hercegovine dobila 59 posto, Republika Srpska 39 posto, a Distrikt Brčko dva posto, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine razmatrala je ovu informaciju.
Nakon toga, Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je kaznenu prijavu protiv Bevande i Milićevića, a Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu. Na zahtjev Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje dao je 2019. godine svoje mišljenje o zahtjevu, čime je Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavljena informacija sa sjednice na kojoj su se raspodijelila sredstva od cestarine.
„Toni Kraljević, novi ministar financija Federacije Bosne i Hercegovine, bježi od raspodjele sredstava i dogovora o pitanju cestarine jer se vjerojatno boji i kaznenih prijava koje bi na kraju uslijedile nakon raspodjele 316 milijuna KM“, rekao je izvor „Nezavisnih“.
U Upravi za neizravno oporezivanje BiH rekli su nam da su posljednji put sredstva od naplaćene cestarine u iznosu od 42,7 milijuna KM raspoređena 10. srpnja prema dosadašnjoj metodologiji, tj. 59 posto Federaciji BiH, 39 posto Republici Srpskoj i 2 posto Brčko Distriktu.
Iz UNO su za “Nezavisne” rekli da je Uprava za neizravno oporezivanje na temelju naknade za vođenje depozitnih računa, tj. podračuna cestarine, a u skladu s Odlukom o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje pruža Centralna banka Bosne i Hercegovine, od svibnja 2021. do lipnja 2025. godine isplatila 315.418,14 KM.
Što se tiče raspodjele sredstava od cestarine, u prethodnom razdoblju bilo je više pokušaja da se utvrdi metodologija kojom bi se ta raspodjela vršila, međutim, do toga nikada nije došlo. Prijedlozi i izračuni o načinu raspodjele sredstava kretali su se od toga da se to radi prema krajnjoj potrošnji, do toga da duljina cesta bude ključna, a neki su predlagali da odlučujući bude broj registriranih vozila.
Kako neslužbeno doznaju Nezavisne, Republici Srpskoj je prihvatljivo da se novac raspoređuje prema duljini cesta, dok Federacija inzistira da to bude prema krajnjoj potrošnji. Argument Republike Srpske je da stanovnici Federacije Bosne i Hercegovine koriste ceste u Republici Srpskoj, kao što i stanovnici Republike Srpske koriste ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine, te se stoga ne može razmatrati varijanta konačne potrošnje. S druge strane, u Federaciji BiH glavni argument je da je konačna potrošnja najbolji način raspodjele, jer je to novac građana Federacije BiH koji bi trebao ostati u Federaciji BiH.
