Studija nacionalnog integriteta (NIS), koju je predstavio Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BIH) u utorak, 23. travnja u Sarajevu, pokazala je pad integriteta u ključnim područjima od vitalnog značaja za borbu protiv korupcije tijekom proteklih osam godina. Ocjenjivanje integriteta u ključnim institucijama poput APIK-a opalo je između 2015. i 2023., pri čemu je najznačajniji pad zabilježen u upravljanju javnim poduzećima, slobodi medija i civilnom društvu zbog sve većih nastojanja vlasti da suzbiju javnu kritiku.
Većina preporuka iz prethodne NIS-a koje se odnose na stanje ključnih sektora poput pravosuđa, procesuiranja korupcije, javnog sektora, izborne administracije ili revizorskih institucija ostaje neispunjena, s značajnim pogoršanjima uočenim kako u pravnom okviru tako i u njegovoj primjeni.
“NIS pruža dubinsku analizu svih društvenih stupova i identificira područja koja su hitno potrebna promjena. Tri glavne navodno neovisne grane vlasti – zakonodavna, izvršna i pravosudna – podložne su snažnoj dominaciji drugog stupa, političkih stranaka. Primjetna je kontinuirana kontrola političkih stranaka nad institucijama i vrlo čvrsta kontrola zapošljavanja,” rekao je Srđan Blagovčanin, predsjednik Upravnog odbora TI BIH, na otvaranju konferencije.
Bosna i Hercegovina je u nizu međunarodnih izvještaja označena kao zarobljena država u kojoj ključne institucije kontroliraju vladajuće elite, dok su rijetki preostali neovisni i kritični glasovi ušutkani stavljanjem tih institucija pod kontrolu stranaka. Nedavni napadi na izbornu administraciju i cijeli izborni sustav zemlje posebno su zabrinjavajući.
“Pomoć Švedske u osiguranju slobodnih i poštenih izbora, vladavine prava i slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini danas znače više nego ikad jer zemlja doživljava korak unatrag u nekim od tih područja, što žalimo. Nakon otvaranja pristupnih pregovora, EU očekuje da Bosna i Hercegovina ispuni svoje obveze i poduzme korake ka manje korumpiranom i transparentnijem društvu,” izjavila je Nj.E. Helena Lagerlöf, veleposlanica Švedske u BiH.
Rezultati Studije ukazuju da određeni pozitivni koraci koje su institucije u BiH poduzele u posljednjih nekoliko godina, poput usvajanja novih zakonodavnih rješenja poput Zakona o sprječavanju sukoba interesa, još uvijek nisu pokazali svoju reformsku učinkovitost kroz praktičnu primjenu.
“Procjena ukazuje da BiH mora poboljšati odgovornost i transparentnost javnog sektora, uključujući upravljanje javnim financijama, transparentne proračune, zabranu sukoba interesa i depolitizaciju javne uprave. Unatoč brojnim neriješenim izazovima istaknutim u cijeloj Studiji, niz pozitivnih pomaka doveo je Europsku komisiju da preporuči, a Europsko vijeće da odluči o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom prošlog mjeseca,” rekao je Alfredo Strippoli, šef Odsjeka za vladavinu prava u uredu EU u BiH. “Neki od ovih dugo očekivanih reformi će tek donijeti očekivane rezultate jer su napori na njihovoj provedbi u tijeku,” dodao je Strippoli.
Različite organizacije posvećene borbi protiv korupcije, zajedno s medijima, civilnim društvom i privatnim sektorom, suočile su se s značajnim izazovima, nalazeći se isključene iz društvenog i političkog diskursa. Ova situacija, zajedno s poteškoćama s kojima su se susrele institucije ocijenjene u ovoj Studiji, značajno je pridonijela iseljavanju visoko kvalificiranih pojedinaca, predstavljajući značajan problem odljeva mozgova u zemlji.
Kako bi zaustavila ove negativne trendove, poboljšanje odgovornosti i transparentnosti javnog sektora u BiH kroz bolje upravljanje javnim financijama, transparentne proračune, zabranu sukoba interesa i depolitizaciju administracije ključne su preporuke ovogodišnjeg NIS-a.
