Više od godinu dana nakon početka provedbe Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan, vrijednog šest milijardi eura, samo su Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija osigurale više od jedne isplate povezane s provođenjem reformi.
Kako piše Euractiv, neujednačen napredak pokazuje da politička nestabilnost koči pojedine zemlje, ali otvara i pitanje provode li vlade trajne promjene ili samo ispunjavaju rokove kako bi dobile novac.
Europska komisija pokrenula je Plan rasta 2023. godine radi ubrzavanja europskih integracija. Financijska sredstva uvjetovana su provođenjem konkretnih ekonomskih, institucionalnih i reformi u oblasti vladavine prava, uz postepeno uključivanje šest zemalja zapadnog Balkana u dijelove jedinstvenog tržišta EU.
Bosna i Hercegovina još nije provela nijednu reformu predviđenu Planom rasta, zbog čega nije mogla pristupiti raspoloživim sredstvima.
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas upozorila je tijekom nedavne posjete Sarajevu da će daljnja kašnjenja značiti i nove financijske gubitke.
BiH je već izgubila 108 milijuna eura, a do kraja godine mogla bi ostati bez više od 370 milijuna eura.
Sličan problem ima Kosovo, koje je u aprilu dobilo 61,8 milijuna eura predfinanciranja, ali je politička kriza onemogućila provođenje potrebnih reformi.
Kosovska vlada procjenjuje da je zemlja već izgubila oko 40 milijuna eura zbog neispunjavanja reformskih ciljeva do kraja lipnja, dok bi do kraja godine mogla ostati bez ukupno 250 milijuna eura ukoliko ne bude formirana funkcionalna vlast sposobna usvojiti potrebne zakone.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Kosovo Riho Terras ocijenio je da zemlja ne može napredovati dok se politička kriza ne riješi.
Srbija je u siječnju dobila jednu isplatu, ali je izvjestitelj Europskog parlamenta Tonino Picula pozvao da daljnje isplate budu obustavljene dok Beograd ne pokaže snažniju opredijeljenost za europske reforme.
Analitičar Europskog centra za politike u Beogradu Marko Todorović kazao je da Srbija ima sposobnu administraciju i stabilnu parlamentarnu većinu, zbog čega neispunjavanje obaveza predstavlja pitanje političkih prioriteta.
Dodao je da će pritisak na vlasti rasti jer sredstva koja ne budu iskorištena mogu biti preusmjerena zemljama koje brže napreduju.
Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija osigurale su više isplata usprkos vlastitim političkim podjelama. Stabilne parlamentarne većine, poput one u Albaniji, te politički kompromisi u Crnoj Gori omogućili su brže usvajanje reformskih mjera.
Direktorica Centra za demokraciju i ljudska prava iz Podgorice Nevenka Vuksanović upozorila je, međutim, da formalno ispunjavanje ciljeva u Crnoj Gori nije uvijek praćeno dokazivim strukturnim promjenama.
Prema njenim riječima, brojčani ciljevi često su ostvareni, ali dokumentacija potrebna za nezavisnu provjeru rezultata nije dostupna, posebno u oblastima pravosuđa i vladavine prava.
Iz Europske komisije naveli su da je Plan rasta istovremeno instrument europske integracije i test sposobnosti vlada zapadnog Balkana da provedu obećane reforme.
