Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine iznosio je 2,7%, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Prema ovim podacima, desezonirana serija pokazuje rast BDP-a od 1,5% u prvom kvartalu 2024. godine u usporedbi s prethodnim kvartalom.

“Analizirajući područja klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu 2024. godine u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva (I) od 16,1%,” stoji u statističkom izvješću.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” da ovi podaci sugeriraju kako se naša ekonomija kreće prema prognoziranim stopama rasta MMF-a od blizu tri posto za ovu godinu.

“Glavni izvori rasta vezani su uz povećanje realne potražnje, potaknute smanjenjem inflacije kako kod nas, tako i u inozemstvu. Oporavak industrijske proizvodnje u EU imat će pozitivne učinke na rast izvoza iz BiH,” rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine.”

Dodao je da povećanje doznaka iz inozemstva također potiče domaću potrošnju.

“Uzimajući u obzir ove faktore, evidentno je da će ekonomija rasti, ali taj rast neće biti na razini koja ukazuje na dramatične promjene u trendu rasta,” naglasio je Mlinarević.

Ekonomist Milenko Stanić također smatra da je jedan od razloga povećanja BDP-a rast doznaka iz inozemstva, što je rezultiralo većom potrošnjom kućanstava.

“Potrošnja kućanstava najvažniji je segment BDP-a i čini oko polovice bruto domaćeg proizvoda. Sigurno je da je više od pet milijardi KM doznaka iz inozemstva prošle godine bilo generator potrošnje. Kao rezultat toga, rasle su usluge i trgovina. Značajan dio tog rasta zahvaljujući je populaciji koja je napustila BiH. Ovo kratkoročno doprinosi preživljavanju stanovništva, ali dugoročno gubimo najznačajniji faktor ekonomskog rasta – radnu snagu, populaciju koja bi trebala razvijati ovu zemlju u budućnosti,” objasnio je Stanić za “Nezavisne novine.”

Prema njegovim riječima, ovo je pristojan rast BDP-a gledajući zemlje u regiji i globalni BDP, koji je već treću godinu zaredom ispod jedan posto.

“S tog aspekta, ovo je pristojna stopa rasta. Međutim, ovi podaci temelje se prije svega na rastu usluga, financija, trgovine i turizma. Usluge nisu faktor brzog razvoja zemlje i povećanja životnog standarda. U prvih šest mjeseci imali smo značajan pad izvoza, više od osam posto. Doživjeli smo ozbiljne padove industrijske proizvodnje, a prerađivački sektor imao je problema. Kvalitetan gospodarski rast još uvijek nije dostupan,” zaključio je Stanić za “Nezavisne novine.”

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi prošle godine iznosili su 5,26 milijardi KM, što je 307 milijuna KM više nego u 2022. godini.

Od ovog iznosa, novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobni transferi, iznosili su 3,79 milijardi KM, što je 203 milijuna KM više nego prethodne godine, dok ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM.

Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) Bosne i Hercegovine u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine iznosio je 2,7%, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Prema ovim podacima, desezonirana serija pokazuje rast BDP-a od 1,5% u prvom kvartalu 2024. godine u usporedbi s prethodnim kvartalom.

“Analizirajući područja klasifikacije djelatnosti u prvom kvartalu 2024. godine u usporedbi s istim kvartalom prošle godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen je u sektoru hotelijerstva i ugostiteljstva (I) od 16,1%,” stoji u statističkom izvješću.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, izjavio je za “Nezavisne novine” da ovi podaci sugeriraju kako se naša ekonomija kreće prema prognoziranim stopama rasta MMF-a od blizu tri posto za ovu godinu.

“Glavni izvori rasta vezani su uz povećanje realne potražnje, potaknute smanjenjem inflacije kako kod nas, tako i u inozemstvu. Oporavak industrijske proizvodnje u EU imat će pozitivne učinke na rast izvoza iz BiH,” rekao je Mlinarević za “Nezavisne novine.”

Dodao je da povećanje doznaka iz inozemstva također potiče domaću potrošnju.

“Uzimajući u obzir ove faktore, evidentno je da će ekonomija rasti, ali taj rast neće biti na razini koja ukazuje na dramatične promjene u trendu rasta,” naglasio je Mlinarević.

Ekonomist Milenko Stanić također smatra da je jedan od razloga povećanja BDP-a rast doznaka iz inozemstva, što je rezultiralo većom potrošnjom kućanstava.

“Potrošnja kućanstava najvažniji je segment BDP-a i čini oko polovice bruto domaćeg proizvoda. Sigurno je da je više od pet milijardi KM doznaka iz inozemstva prošle godine bilo generator potrošnje. Kao rezultat toga, rasle su usluge i trgovina. Značajan dio tog rasta zahvaljujući je populaciji koja je napustila BiH. Ovo kratkoročno doprinosi preživljavanju stanovništva, ali dugoročno gubimo najznačajniji faktor ekonomskog rasta – radnu snagu, populaciju koja bi trebala razvijati ovu zemlju u budućnosti,” objasnio je Stanić za “Nezavisne novine.”

Prema njegovim riječima, ovo je pristojan rast BDP-a gledajući zemlje u regiji i globalni BDP, koji je već treću godinu zaredom ispod jedan posto.

“S tog aspekta, ovo je pristojna stopa rasta. Međutim, ovi podaci temelje se prije svega na rastu usluga, financija, trgovine i turizma. Usluge nisu faktor brzog razvoja zemlje i povećanja životnog standarda. U prvih šest mjeseci imali smo značajan pad izvoza, više od osam posto. Doživjeli smo ozbiljne padove industrijske proizvodnje, a prerađivački sektor imao je problema. Kvalitetan gospodarski rast još uvijek nije dostupan,” zaključio je Stanić za “Nezavisne novine.”

Podsjećamo, prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi prošle godine iznosili su 5,26 milijardi KM, što je 307 milijuna KM više nego u 2022. godini.

Od ovog iznosa, novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobni transferi, iznosili su 3,79 milijardi KM, što je 203 milijuna KM više nego prethodne godine, dok ostali tekući transferi iznose 1,48 milijardi KM.