Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, gostovao je u emisiji “A sada vlada”. Ministar je govorio o dinamici obnove nakon petrinjskog i zagrebačkog potresa, količini iskorištenih sredstava iz europskih fondova te o novom Zakonu o državnoj imovini
Ministar se osvrnuo na nagađanja i pribojavanja da Hrvatska neće u potpunosti uspjeti iskoristiti novac koji joj je namijenjen iz fonda za obnovu.
– Pa kao što znate nakon zagrebačkog potresa EK je Republici Hrvatskoj iz fonda za obnovu infrastrukture osigurala 683 milijuna eura. Nakon petrinjskog potresa odobreno je još 319 milijuna eura, rekao je ministar.
– Kako u određenom trenutku nismo bili na potrebnoj dinamici, predsjednik vlade je u dogovoru s EK produžio rok. Doista je bio opravdan razlog, budući da su nastale kumulativne štete, dodao je.
Naglasio je da su se uspjeli uskladiti rokovi za iskorištavanje sredstava za oba potresa.
– Praktično su isti rok za iskorištavanje sredstava za zagrebački i petrinjski potres za utrošak, lipanj ove godine, dakle 30. lipnja moramo iskoristiti sredstva u ukupnom iznosu od milijardu i tri milijuna eura, nastavio je.
Otkrio je i koliko sredstava je do sada iskorišteno te koliko država još mora potrošiti.
– S današnjim danom smo došli na 863 mil eura, dakle ostalo je ješ 140 milijuna eura u idućih 50 dana, tvrdi.
Pretpostavio je da bi ovim tempom mogli iskoristiti sredstva i prije roka.
– U nepunih 4 mjeseca koliko sam na čelu ministarstva, postigli smo dinamiku kojom realiziramo projekte na dnevnoj razini oko 4,5 milijuna eura. Sutra ili prekosutra ćemo iskoristiti potpuni iznos iz fonda za obnovu za petrinjski potres, predviđa.
– Izmjenom Zakona o obnovi, donijeli smo niz mjera kojima smo omogućili ubrzano pokretanje i obnovu na području zagrebačkog i petrinjskog potresa, međutim za područje petrinjskog potresa smo donijeli i dodatni program stambenog zbrinjavanja, istaknuo je ministar.
Pohvalio se da je Republika Hrvatska uspostavila nove modele stambenog zbrinjavanja i ubrzane postupke za obnovu i gradnju.
– Utvrdili smo 11 modela kojima ćemo zbrinuti građane. U proces obnove smo uveli 2 državne tvrtke, “APN” i “Državne nekretnine”. U ovom trenutku ta agencija (APN) na tržištu kupuje kuće, prvenstveno u Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je.
Najavio je gradnju veće količine novih stambenih zgrada i revitalizaciju stambenog fonda pod okriljem “Državnih nekretnina”.
– Uključili smo “APN” kako bi na području Sisačko-moslavačke županije sagradili 36 stambenih zgrada. To je sada u postupku. Zatim smo angažirali i tvrtku “Državne nekretnine” koja obnavlja čitav stambeni fond, koji je do sada bio devastiran, zapušten i zaboravljen, tvrdi.
– Mi ćemo kroz obnovu obnoviti negdje oko dvjestotinjak stanova u vlasništvu Republike Hrvatske i u te stanove privremeno zbrinjavamo naše sugrađane, tvrdio je Bačić.
Spomenuo je i situaciju u kontejnerskim naseljima gdje je veći broj ljudi koji još uvijek čeka na zbrinjavanje te na konstrukcijsku obnovu u Zagrebu.
– U kontejnerskim naseljima imamo tristotinjak kontejnenra, do polovice srpnja ćemo ih sve isprazniti. Ljude ćemo smjestiti ili u obnovljene kuće ili ćemo naći jedan od 11 spomenutih modela stambenog zbrinjavanja, obećao je Bačić.
– U ovom trenutku (Donji grad) provodimo 54 konstrukcijske obnove višestambenih zgrada. To su vrlo zahtjevni radovi, kompleksan posao, iz tog razloga što tamo još uvijek žive stanari. Da bi se krenulo u obnovu zgrade, potrebno je naći adekvatan smještaj. Suglasnost za takvu obnovu mora dati barem 50% stanara. Naš je plan da ove godine napravimo obnovu na dvjestotinjak stambenih zgrada u Gradu Zagrebu, najavio je ministar.
Ministar je objasnio stanje u ministarstvu i nabrojao nekoliko problema s kojima se susreće zbog neadekvatnih zakona.
– Ono što sam svjedočio prethodna 4 mjeseca je da u Zagrebu u ministarstvu ili u vladi odlučujemo o raspolaganju sitnim česticama vrijednim oko 1000-2000 eura, koje su nužne u procesu realizacije nekog projekta. Tu su brojne situacije u kojima je neptrebno da se iz centra Zagreba odlučuje o česticama na području npr. Dubrovačko-neretvanskoj županiji, upozorio je.
– U tom smislu sam najavio nacrt novog zakona o upravljanju nekretninama. Mi kao ministarstvo nismo dovoljno educirani da bi upravljali financijskom imovinom Republike Hrvatske. Mi smo prioritetno arhitekti, inženjeri, geodeti. Stoga smo podijelili upravljanje financijama sa ministarstvom financija, nastavio je.
Dodao je da velik broj neriješenih slučajeva koči gospodarski rast Republike Hrvatske.
– U ministarstvu smo naslijedili 50000 neriješenih predmeta. Taj broj, strahovita je kočnica u gospodarskom razvoju RH. Bitno je da to funkcionira i prodiše, zaključio je.
