Armenci Nagorno-Karabaha preći će u Armeniju jer ne žele da žive kao dio Azerbejdžana i da strahuju od etničkog čišćenja, priopćilo je u nedjelju Reutersu vodstvo te otcijepljene regije.

Armenci Nagorno-Karabaha, teritorije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali je izvan kontrole Bakua od raspada Sovjetskog Saveza, bili su prisiljeni proglasiti primirje 20. rujna nakon munjevite 24-satne vojne operacije azerbajdžanske vojske.

Azerbejdžan kaže da će jamčiti njihova prava i integrirati regiju, ali vodstvo Armenaca u Karabahu reklo je Reutersu da će oni otići. Azerbejdžan je više puta negirao bilo kakvu namjeru da im našteti.

-Naši ljudi ne žele da žive u sklopu Azerbejdžana i 9,9 posto njih radije će da napusti našu povijesnu teritoriju, rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanijana, predsjednika Republike Artsak, kako Armenci nazivaju Nagorno-Karabah.

U tom planinskom regionu živi oko 120.000 Armenaca, od kojih mnogi mjesecima nemaju dovoljno hrane ili goriva uslijed blokade koju su nametnule azerbejdžanskih snaga.

Babajan je rekao da nije jasno kada će Armenci iz Karabaha krenuti ka koridoru Lačin.

– Sudbina našeg jadnog naroda ući će u povijest kao bruka i sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet. Oni koji su odgovorni za našu sudbinu jednog dana će morati da odgovaraju pred Bogom za svoje grijehe, rekao je.

Azerbejdžan je u srijedu 20. rujna proglasio prekid vatre nakon što je prisilio Armence da prihvate potpuno vraćanje Karabaha, enklavu etničkih Armenaca, pod kontrolu Azerbejdžana.

Armenija je u subotu pozvala na hitno raspoređivanje misije UN radi kontrole poštovanja ljudskih prava i sigurnosti u Nagorno-Karabahu nakon što je najavljen dolazak pomoći u ovaj region u vrijeme prekida vatre.

Armenija i Azerbejdžan, koji su bili dio Sovjetskog Saveza, vodili su dva rata oko Karabaha od njegovog raspada 1991. godine. Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali je, uz podršku Armenije, uživao de facto neovisnost zadnja tri desetljeća, prenosi Radio Slobodna Europa.

Armenija, koja je izgubila rat od Azerbejdžana 2020. godine oko te regije, pripremila je objekte za smeštaj desetina tisuća Armenaca iz Nagorno-Karabaha, uključujući hotele u blizini granice.

Armenci Nagorno-Karabaha preći će u Armeniju jer ne žele da žive kao dio Azerbejdžana i da strahuju od etničkog čišćenja, priopćilo je u nedjelju Reutersu vodstvo te otcijepljene regije.

Armenci Nagorno-Karabaha, teritorije koja je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali je izvan kontrole Bakua od raspada Sovjetskog Saveza, bili su prisiljeni proglasiti primirje 20. rujna nakon munjevite 24-satne vojne operacije azerbajdžanske vojske.

Azerbejdžan kaže da će jamčiti njihova prava i integrirati regiju, ali vodstvo Armenaca u Karabahu reklo je Reutersu da će oni otići. Azerbejdžan je više puta negirao bilo kakvu namjeru da im našteti.

-Naši ljudi ne žele da žive u sklopu Azerbejdžana i 9,9 posto njih radije će da napusti našu povijesnu teritoriju, rekao je David Babajan, savjetnik Samvela Šahramanijana, predsjednika Republike Artsak, kako Armenci nazivaju Nagorno-Karabah.

U tom planinskom regionu živi oko 120.000 Armenaca, od kojih mnogi mjesecima nemaju dovoljno hrane ili goriva uslijed blokade koju su nametnule azerbejdžanskih snaga.

Babajan je rekao da nije jasno kada će Armenci iz Karabaha krenuti ka koridoru Lačin.

– Sudbina našeg jadnog naroda ući će u povijest kao bruka i sramota za armenski narod i za cijeli civilizirani svijet. Oni koji su odgovorni za našu sudbinu jednog dana će morati da odgovaraju pred Bogom za svoje grijehe, rekao je.

Azerbejdžan je u srijedu 20. rujna proglasio prekid vatre nakon što je prisilio Armence da prihvate potpuno vraćanje Karabaha, enklavu etničkih Armenaca, pod kontrolu Azerbejdžana.

Armenija je u subotu pozvala na hitno raspoređivanje misije UN radi kontrole poštovanja ljudskih prava i sigurnosti u Nagorno-Karabahu nakon što je najavljen dolazak pomoći u ovaj region u vrijeme prekida vatre.

Armenija i Azerbejdžan, koji su bili dio Sovjetskog Saveza, vodili su dva rata oko Karabaha od njegovog raspada 1991. godine. Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali je, uz podršku Armenije, uživao de facto neovisnost zadnja tri desetljeća, prenosi Radio Slobodna Europa.

Armenija, koja je izgubila rat od Azerbejdžana 2020. godine oko te regije, pripremila je objekte za smeštaj desetina tisuća Armenaca iz Nagorno-Karabaha, uključujući hotele u blizini granice.