Američki javni dug prvi je puta dosegnuo 34 bilijuna dolara, objavilo je ministarstvo financija.

Ukupni nepodmireni dug SAD-a narastao je u petak na 34,001 bilijun dolara, s 33,911 bilijuna dan ranije, pokazalo je dnevno izvješće ministarstva financija.

To bi značilo da je javni dug nadmašio BDP, koji je prema podacima ministarstva trgovine na kraju lanjskog rujna iznosio 27,6 bilijuna dolara.

Sredinom prošle godine utjecajni institut CBO, u kojem rade bivši dužnosnici američke središnje banke, ministarstva financija i Kongresa, procijenio je da bi javni dug SAD-a u 2023. dosegnuti 98 posto BDP-a. U 2022. iznosio je prema službenim podacima 97 posto BDP-a, a u protekla tri desetljeća u prosjeku 57 posto.

Do kraja desetljeća trebao bi porasti na 107 posto i premašiti povijesni, a do 2053. dosegnut će po njihovim izračunima 181 posto BDP, pokazale su dugoročne procjene instituta, objavljene krajem lanjskog lipnja.

Tako velik dug usporio bi gospodarski rast i povećao isplate kamata stranim vlasnicima američkih dugova i predstavljao bi značajan rizik za za fiskalne i za gospodarske izglede, upozorili su iz CBO-a.

Američki zakonodavci vraćaju se idući tjedan u klupe kako bi do krajnjeg roka usuglasili stavove o državnoj potrošnji u novoj fiskalnoj godini. Ako ne postignu dogovor, mnogim državnim tijelima ponovo bi zaprijetio prekid rada.

Dogovor bi mogli otežati predstojeći predsjednički i izbori za Kongres, napominje Reuters.

Glasnogovornik Bijele kuće Michael Kikukawa doveo je povećanje javnog duga u vezu sa smanjenjem poreza u 2017. godini, za mandata republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i republikanske većine u Kongresu.

Američki javni dug prvi je puta dosegnuo 34 bilijuna dolara, objavilo je ministarstvo financija.

Ukupni nepodmireni dug SAD-a narastao je u petak na 34,001 bilijun dolara, s 33,911 bilijuna dan ranije, pokazalo je dnevno izvješće ministarstva financija.

To bi značilo da je javni dug nadmašio BDP, koji je prema podacima ministarstva trgovine na kraju lanjskog rujna iznosio 27,6 bilijuna dolara.

Sredinom prošle godine utjecajni institut CBO, u kojem rade bivši dužnosnici američke središnje banke, ministarstva financija i Kongresa, procijenio je da bi javni dug SAD-a u 2023. dosegnuti 98 posto BDP-a. U 2022. iznosio je prema službenim podacima 97 posto BDP-a, a u protekla tri desetljeća u prosjeku 57 posto.

Do kraja desetljeća trebao bi porasti na 107 posto i premašiti povijesni, a do 2053. dosegnut će po njihovim izračunima 181 posto BDP, pokazale su dugoročne procjene instituta, objavljene krajem lanjskog lipnja.

Tako velik dug usporio bi gospodarski rast i povećao isplate kamata stranim vlasnicima američkih dugova i predstavljao bi značajan rizik za za fiskalne i za gospodarske izglede, upozorili su iz CBO-a.

Američki zakonodavci vraćaju se idući tjedan u klupe kako bi do krajnjeg roka usuglasili stavove o državnoj potrošnji u novoj fiskalnoj godini. Ako ne postignu dogovor, mnogim državnim tijelima ponovo bi zaprijetio prekid rada.

Dogovor bi mogli otežati predstojeći predsjednički i izbori za Kongres, napominje Reuters.

Glasnogovornik Bijele kuće Michael Kikukawa doveo je povećanje javnog duga u vezu sa smanjenjem poreza u 2017. godini, za mandata republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i republikanske većine u Kongresu.