Američki Hrvat hercegovačkih korijena ispričao svoja iskustva: Primorac u Kongresu raskrinkao USAID-ov rad

Podjeli

Amerikanac hrvatskih, hercegovačkih korijena Max Primorac postao je planetarno poznat nakon što je u četvrtak svjedočio pred vanjskopolitičkim odborom američkog Kongresa na zasjedanju pod nazivom “Izdaja USAID-a”. Njegovo izlaganje nakratko je bilo prekinuto nakon što su aktivisti ušli u dvoranu Kongresa te pokušali prekinuti saslušanje na kojem su izneseni deseci šokantnih podataka što se sve financiralo kroz američku vanjsku pomoć, piše Večernji list BiH.

Primorac, koji je bio visoki dužnosnik USAID-a tijekom prve administracije Donalda Trumpa, oštro je kritizirao rad te agencije, ističući kako su njezini programi ne samo neučinkoviti već su često djelovali i protiv interesa Sjedinjenih Američkih Država i zemalja kojima su trebali pomoći. Njegovo svjedočenje iznijelo je ključne probleme vezane uz financiranje zelenih energetskih projekata u nerazvijenim državama, što je, prema njemu, zapravo koristilo Kini umjesto da pomaže lokalnim ekonomijama.

– Ne mogu zamisliti ništa što je više naštetilo zemljama u razvoju od klimatske agende koja im je nametnuta – izjavio je Primorac. Objasnio je kako su mnoge zemlje, osobito u Africi, bile prisiljene odustati od razvoja vlastitih energetskih resursa, dok su im istodobno nametani skupi projekti solarne i vjetroenergije, čije je sirovine i tehnologije uvelike kontrolirala Kina. To je, kako je rekao, stvorilo ekonomsku ovisnost i spriječilo razvoj stabilnih radnih mjesta i nacionalnih prihoda. Predsjedatelj Odbora za vanjske poslove Kongresa Brian Mast snažno je podržao ovu kritiku te najavio detaljnu istragu trošenja sredstava USAID-a.

– Ovi programi više neće opstati. Gotovo je. Nećemo dopustiti da se američki novac baca na projekte koji ne služe nacionalnim interesima, već potiču korupciju i zloupotrebe – izjavio je Mast. Mast je također upozorio na manipulacije unutar same agencije, ističući kako su brojne nevladine organizacije koristile i do 50% dodijeljenih sredstava za administrativne troškove umjesto za stvarnu pomoć. Posebno je istaknuo slučajeve gdje su milijuni dolara odlazili na projekte poput promocije ateizma u Nepalu, financiranja drag showova u Ekvadoru i distribucije kondoma u Afganistanu i Mozambiku. Trumpova administracija donijela je odluku o gašenju većine inozemnih misija USAID-a, povlačenju osoblja i smanjenju broja zaposlenih s 10.000 na manje od 300. Posebno je zabrinjavajuće što je USAID godinama financirao infrastrukturne projekte u državama koje su istodobno primale ogromne investicije od Kine u sklopu inicijative “Pojas i put”.

Prema Primorcu, čak 19 od 20 država koje su bile najveći korisnici američke pomoći također je bilo dio kineskog ekonomskog projekta, što znači da su američki porezni obveznici neizravno subvencionirali kineski utjecaj u tim regijama. Na saslušanju u Kongresu izneseni su i podaci o tome kako je stanka u financiranju USAID-a prouzročila probleme u nekim regijama, osobito u vezi s distribucijom hrane.

Zatvoreni uredi u BiH

Zatvoreni su i USAID-ovi uredi u Bosni i Hercegovini, a s time se najavljuje i “rezanje” osoblja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. U BiH je u posljednje četiri godine potrošeno 400 milijuna dolara, a prema podacima državnog ministra financija Srđana Amidžića, za 160 milijuna nema nikakvih dokaza gdje je taj novac utrošen. Primorac je istaknuo da se hrana u vrijednosti od oko 500 milijuna dolara nalazi u lukama i skladištima jer nitko nije preuzeo odgovornost za njezinu isporuku. Kritičari zatvaranja USAID-ovih ureda tvrde da je to omogućilo Kini i Rusiji povećati svoj utjecaj u Južnoj Americi, Africi i Aziji.

No, Primorac i Mast smatraju da je upravo USAID, u svojoj trenutačnoj formi, oslabio američki utjecaj, stvarajući ovisnost umjesto jačanja samodostatnih partnera. – Ako ne budemo prisutni na ispravan način, nastat će vakuum koji će popuniti naši suparnici. Ali, ključno je da ćemo biti prisutni – bacanjem novca ili pametnim ulaganjima – zaključio je Mast. Odluka Trumpove administracije da smanji i restrukturira USAID predstavlja prekretnicu u američkoj vanjskoj pomoći. Primorac i njegovi saveznici vide u tome priliku za stvaranje učinkovitijeg sustava pomoći koji neće služiti stranim interesima, već jačanju američkih partnera i saveznika.

Podjeli
-Sponzorirano-
ads image

Najčitanije ovaj tjedan

OTVOREN NATJEČAJ: Počinje utrka za 260 mjesta u najboljem studentskom centru u državi

Od ponedjeljak, 15. lipnja, otvoren je natječaj za prijem studenata starijih studijskih godina u Studentski centar Sveučilišta u Mostaru. Pravo na apliciranje imaju...

Hrvatska ide u reviziju državljanstava osoba koje žive u BIH?

Dan prije objave rezolucije o Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koju priprema Domovinski pokret (DP), procurili su detalji njezina sadržaja, a jedna od...

Poginuo motociklist iz Mostara

Motociklist M.P. (27) iz Mostara poginuo je jučer, u subotu, 13. lipnja 2026. godine, u prometnoj nesreći na području Trebinja, potvrdile su “Nezavisne...

Milas, Filipović, Kordić posjetili Studentski centar Sveučilišta u Mostaru: Cilj je još viši standard za studente

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darjana Filipović, gradonačelnik Mostara Mario...

VELIKO PRIZNANJE: Stočanin do sada najbolje ocijenjeni igrač Svjetskog prvenstva

Trojica igraća BIH su među najbolje ocijenjenim igračima Svjetskog prvenstva do sada, prema svjetskom sportskom portalu WhoScored. Portal, specijaliziran za detaljne nogometne analize...

Slični članci

Martinović: Nije bilo inicijativa u BiH, revizija hrvatskih državljanstava u isključivoj je nadležnosti institucija vlasti u RH

Ured predsjedatelja Doma naroda Parlamenta Federacije BiH Tomislav Martinović demantirao je navode...

Stvaralaštvo Gabrijela Jurkića dio je kulturnog i povijesnog identiteta Hrvata u BiH

U okviru Dana Hrvatske akademije za znanost i umjetnost (HAZU) u Bosni...

Monstruozan zločin dobio nepravomoćnu presudu: Osuđeni roditelji koji su skrivali i usmrtili djecu

Županijski sud u Varaždinu donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj su 40-godišnji...

Cijena kutije od 20 cigareta u Njemačkoj bi mogla porasti na više od 11 eura do 2030.

Cigarete bi u Njemačkoj mogle znatno poskupiti, sudeći po planovima ministarstva financija...