Broj umirovljenika u Bosni i Hercegovini konstantno raste. Prema podacima Udruge umirovljenika “Neretva” iz Mostara, svake je godine 2500 umirovljenika više. Takav trend, uz probleme s nedostatkom radne snage, ozbiljno ugrožava mirovinske sustave u bh. entitetima, piše Večernji list BiH.
Život u siromaštvu
Naime, kako bi mirovinski sustav funkcionirao, potrebno je da na jednog umirovljenika budu najmanje tri osiguranika. Međutim, u FBiH je taj omjer dosegnuo minimum te na jednog umirovljenika dolazi manje od 1,2 radnika, a predviđanja za iduće razdoblje nisu ništa bolja.
Prema podacima agencije Ujedinjenih naroda, pretpostavke su da će do 2031. godine broj umirovljenika u ovoj zemlji biti veći za 96.167. Redovita isplata mirovina osigurana je zahvaljujući prelasku Zavoda MIO FBiH, kao i Zavoda MIO RS-a na riznično poslovanje, što znači da se iz proračuna FBiH odnosno RS-a svaki mjesec osigura dio sredstava.
Iako je riječ o značajnim sredstvima, zbog konstantnog rasta životnih troškova i inflacije najveći broj umirovljenika živi u siromaštvu ili na rubu siromaštva, zbog čega od Vlade Federacije BiH traže promjenu Zakona o MIO u dijelu koji se tiče načina usklađivanja mirovina.
Kako je nedavno izjavio Stojan Livaja, predsjednik Upravnog odbora Udruge umirovljenika “Neretva” iz Mostara, umirovljenici u BiH od Vlade FBiH traže da se mirovine usklađuju po rastu neto prosječne plaće.
Odnosno da najniža mirovina u tom slučaju bude minimalno 50 posto prosječne neto plaće u FBiH. Budući da je, prema posljednjim objavljenim podacima Zavoda za statistiku FBiH, prosječna plaća za travanj iznosila 1364 KM, u slučaju izmjene propisa onako kako to traže umirovljenici najniža mirovina u ovom bh. entitetu bila bi 682 KM umjesto trenutačne 573,53 KM.
Usklađivanje mirovina
Podsjetimo, prema Zakonu o MIO koji je trenutačno na snazi, mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine tako da se usklađivanje vrši u visini zbroja 50% postotka porasta potrošačkih cijena i 50% postotka porasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini.
Uz redovito usklađivanje, Vlada Federacije može odlučiti izvršiti izvanredno usklađivanje mirovina.
– Izvanredno usklađivanje može se provesti jednom u tekućoj godini ako je stopa rasta realnog bruto domaćeg proizvoda iz prethodne kalendarske godine veća od 3% i ako nema akumuliranog deficita proračuna Federacije, a najviše do stope rasta realnog bruto domaćeg proizvoda u prethodnoj godini. Ova mogućnost ne obuhvaća najviše mirovine sve dok najniži iznos mirovine ne dosegne jednu petinu iznosa najviše mirovine ostvarene po zakonu – navodi se na službenoj stranici Zavoda MIO FBiH.
Zbog rasta životnih troškova i činjenice da su umirovljenici među najugroženijom populacijom, Vlada FBiH posljednjih je godina odobravala akontativno usklađivanje mirovina, čime bi umirovljenicima uvećane mirovine bile isplaćene već od početka godine.
Redovito usklađivanje mirovina vrši se i u RS-u. Prema propisu koji je na snazi u ovom bh. entitetu, mirovine ostvarene do 31. prosinca prethodne godine usklađuju se od 1. siječnja svake godine počevši od 2013. godine, prema postotku koji predstavlja polovinu zbroja postotka promjene prosječne neto plaće i postotka promjene potrošačkih cijena na godišnjoj razini u RS-u u prethodnoj godini.
