Kakva je trenutna pozicija Bosne i Hercegovine kada je riječ o privlačenju stranih investicija? Koje su glavne prepreke za investitore? Može li se razviti ovaj sektor usprkos kontinuiranoj teškoj političkoj situaciji? Da li investitori odlaze iz BiH? O ovoj temi razgovarali smo sa Nedimom Makarevićem, izvršnim direktorom Vijeća stranih investitora u BiH, koji je i diplomata, doktor poslovne ekonomije, menadžer i analitičar sa bogatim iskustvom u međunarodnim odnosima, piše N1.
Imamo tu uvijek neku igru, dobra i zla, imamo stvari koje nudimo koje su nesvakidašnje, one su ekskluzivne, one su odlične, recimo nudimo fenomenalan geostrateški položaj. Vi kad sjednete u vozilo u Bihaću, vi ste za neka četiri plus sata u Njemačkoj, dakle ista geografska cijelina. Onda povijesni kontekst nas veže za Europu, mi smo Europljani, mi smo dio Europe. Dakle, nešto što se zove near-shoring. Imamo nešto što je vrlo poznato kao off-shoring, pa idu neke firme da im u Indiji programiraju određene module, a near-shoring je kad imate, sa aspekta onoga tko daje kapital, odličnu priliku da plasirate kapital, a to vam je praktično u dvorištu. E to smo mi, to je s pozitivne strane. Imamo odličan geostrateški položaj, imamo odlične ljude, inteligentne žene i muškarce koji brzo uče, koji brzo uče jezike, brzo uče zanate, struke, tako da i to na pozitivnoj strani”, naveo je Makarević u Novom danu.
“Kad Kinez želi prokleti nekog, on kaže dabogda živio u interesantnijim vremenima. Mi živimo u tim interesantnijim vremenima”
No, što je ono ne valja, osim sigurnosne situacije, ogromnog populizma i političkih struktura koje, kaže, grade svoje pozicije na osnovu straha? Makarević ističe da stvarna prijetnja od svjetskog rata je realna, ali da je rat u BiH “nonsens”.
“Mi živimo u vremenima koja su, kaže kineska poslovica ‘kad Kinez želi prokleti nekog, on kaže dabogda živio u interesantnijim vremenima’. Dakle, mi živimo u interesantnijim vremenima što se tiče sigurnosti. Ali kada govorimo investicije, gospodarstva Bosna i Hercegovina, zapadni svijet pa istočni, ovdje ne govorimo o faktoru sigurnosti. Naš stvarni, veliki, ogromni, pravi problem je komplikovana administracija i pravni okviri za poslovanje velikih, srednjih, malih poduzeća. To je zaista problem”, istakao je.
“Nijedan veliki, strani investitor nije se povukao iz BiH”
No, usprkos svemu tu, naglasio je Makarević, nijedan se veliki, strani investitor od Dejtona do danas nije povukao iz BiH.
“I svi prave novac, svi. Ne kažem da prave milijarde, ali prave dovoljno da se isplati da ostanu, pored svih komplikacija, pored svih problema, a te komplikacije su administrativne prirode i to je ono što mi moramo rješavati. Sve firme koje su tu, došle su, ostale su, govorimo o većim, male firmice, možda naših ljudi iz dijaspore, u to ne želim da ulazim. Nijedan. Moguće da su nekad optimirali stvari, recimo dođe N1 pa optimira stvari iz BiH, ali nećemo dalje. Ali da imate neke ružne priče da je došao neki teškaš pa je prijavio bankrot zbog BiH, teško. Možda je to neka odluka iz Katara kao nažalost za Al Jazeeru”, rekao je.
“Lidl je toliko uložio, neće se povući”
Govorio je o “administrativnoj glavobolji” i dolasku Lidla na tržište BiH.
“Oni su toliko uložili da se neće povući, od Nove godine će se krenuti. I oni sad kažu, ‘pogledaj, mi ćemo otvoriti prodavnice u Federaciji, u Distriktu Brčko, u RS-u i na sva tri mjesta druge zakonske regulative za istu firmu’. I onda imate rješenje koje recimo banke rade, registriraju se Adikobank FBiH i Adikobank RS, iako je to jedna firma, da bi pojednostavili stvari. Ali, to njima pravi troškove i probleme – imaju dva direktora, dva menadžmenta itd.”, upozorio je.
“Situacija nije dobra nigdje, ali to nema veze s kapitalom i ulaganjima”
Naveo je kako politička situacija ne ide u ovom momentu nikome na ruku, ni u BiH, ni zemljama Europe, ali i šire.
“Da vam pričam o Njemačkoj, što se događa u Njemačkoj. Mi možemo slobodno pričati i o tom segmentu, ali meni se radi o ovome. Meni se radi o tome da postoji fama, priča, koja ide otprilike ovako. Ne u Bosnu i Hercegovinu, jer tamo samo što rat nije. Tu ja kažem jasno ne. Isto tako mogu argumentirati za Litvaniju, Estoniju, gdje očekuju svaki moment napad ruske armije. Ili mogu pričati o Poljskoj, koja je trenutno dok mi pričamo, u stanju vojne pripravnosti, opet zbog eventualnih ruskih napada. A ovo što je uradila Njemačka, to je jedan specifikum na više nivoa, koji se bazira na incidentu koji se desio sa jednom od njemačkih ministrica iz partije Zelenih, koja nije primljena, pa se to zakompliciralo itd. Ali nisu to investicije koje su već tu sa 300-400 ljudi, pa su se oni povukli. To nećete doživjeti. Govorim čak o cijeloj Bosni i Hercegovini. Samo da podebljam. Što više je stranog kapitala, uključujući dijasporu u Bosni i Hercegovini, to je stabilnija situacija. Vjerujte mi da će se velike države pobrinuti da njihov kapital bude osiguran i da se ne desi nikakav vid destabilizacije, bilo da ona dolazi izvana ili iznutra”, rekao je Makarević.
Glomazan administrativni apart, različiti propisi i porezi zadaju glavobolju investitorima
Naglašava da strane investicije nikad nisu prestale dolaziti u Bosnu i Hercegovinu, ali ne dolaze u tom obimu i tom zamahu kako bi trebale da dolaze. Ponovio je da ono što koči ozbiljne investicije jeste administrativni aparat, brzina registracije firme, razni porezi i propisi koji se razlikuju po entitetima, županijama, gradovima, općinama…
“Za velike kooperacije to je veliki problem, to je ono što jako koči ovdje ozbiljne investicije. Zato što ljudi nisu sigurni što, kada i kome trebaju platiti, zato što se u momentu X uvijek nešto desi da fali jedan ili drugi papir ili neki inspektor gleda stvar ovako ili onako ili nije precizirano i to je ono što strahovito ljude nervira. To je jedna stvar, a druga stvar je, ima jedna globalna priča gdje se mi isto iz Vijeća stranih investitora, ne samo mi nego i druge kolege iz drugih komora bilo da su pri državi ili stranačka inicijativa, želimo da se borimo i dokažemo mladima, a Boga mi i starima u BiH, da trebaju da budu podrška nekome tko je poduzetnik ili ti preduzetnik ili ti na stari način privatnik, a ne automatski da se u glavi stvara mindset da je taj neko lopov, kriminalac, ima veze u politici, nepotizam itd. Ako se s takvom negativnom energijom prilazi i onda postavi u smislu ‘ne možeš ti mene toliko malo platiti koliko ja mogu malo raditi’, to stvara jednu negativnu klimu na terenu. To je sad neovisno o ovim zakonima, znači govorim o preodgoju nas da mislimo pozitivno da čak što više želimo da postanemo poduzetnici i poduzetnici, da smo mi ti, vaši rođaci, moji rođaci, da im nije cilj da se zaposle kroz neku političku stranku, neku administraciju gdje imaju 2000 maraka ili 1800 bez da imaju veliku odgovornost i da to smatraju uspjehom, a isti su na budžetu, a taj budžet neko mora da puni. A ako nema tih preduzetnika i poduzetnika tko će puniti taj budžet, pune ih krediti ili druge banke i uglavnom neće biti dobra stvar”, zaključio je, piše N1.
