Financijske probleme građani Bosne i Hercegovine sve više rješavaju nenamjenskim, brzim kreditima. S rastom cijena, raste i popularnost tih kredita. Međutim, iako se čine kao brzo rješenje, mogu dovesti do dugoročnog problema – prezaduženosti.

„Vrlo jednostavno“, „Apliciraj putem interneta“, „Novac u vašim rukama za nekoliko minuta“ – samo su neki od marketinških slogana koji građane kroz nekoliko klikova na mobitelu dovode do poruke „Čestitamo, vaš kredit je odobren“. Brzi krediti, lako dostupni, manjih iznosa, postaju sve popularniji. Tako je 5.000 KM nikad brže bilo na računu Ratka iz Doboja.

Novinari N1 pitali su ga zašto je podigao kredit? 

„Za liječenje, za liječenje. Bio sam prinuđen jer se radilo o lijeku koji je bio malo skuplji. Nisam imao načina kako to riješiti, pa sam morao uzeti kredit. Kada se nađete u situaciji da morate riješiti problem, tada nema izbora“, ispričao nam je Ratko.

Pogotovo kada pogledate podatke koji pokazuju da je potrošačka košarica u BiH dvostruko skuplja od prosječne plaće. Štednja nije opcija, već se razmišlja o kreditu ili kupovini na rate. Pitali smo udruženje potrošača za što najčešće nedostaje novca.

„Želimo imati bolju odjeću, bolji automobil, bolji namještaj u stanu, ići na bolja zimovanja ili ljetovanja i slično. Tako se krediti najviše koriste u te svrhe. Kada govorimo o robnim kreditima, to je najčešće za kupovinu tehnike za stan ili kuću“, naveo je Dragan Jošić iz Udruge potrošača „Reakcija“ Banja Luka.

Visoke kamate su ono na što najviše upozoravaju prilikom podizanja ovakvih zaduženja.

Neki su građani svjesni tih rizika, ali zbog jednostavnog i brzog pristupa novcu ipak ne vjeruju u to:

„Nikad nisam podigla takav kredit i ne želim. Mislim da je to loše zbog visokih kamata“, „Mnogi ljudi oko mene dižu kredite, ali ja to ne podržavam. Žele podmiriti dugove, ali se onda još više zaduže“, „Koliko godina imam, nikad kredit digao nisam“.

S obzirom na to da je postao popularan tzv. život na kredit, rijetkost je da netko dosad nije podigao kredit, prema riječima stručnjaka. U prilog tome idu i podaci Centralne banke BiH koji pokazuju da se krediti sve više uzimaju. Stanovništvo u tome prednjači. Dok su neki „prisiljeni“ podizati kredite zbog nametnutih društvenih normi i važnosti materijalnog, drugi su prisiljeni zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja.

„Kada želite svom djetetu osigurati materijalnu vrijednost koju imaju svi ostali, tada posežete za kreditom kako dijete ne bi bilo jedino koje nema, ulazite u problem koji ponekad zahtijeva financijski napor. To su društvene norme i promašeni sustavi vrijednosti koji postaju sve gori i gori, i ne možemo reći da ćemo se odreći kredita. To su nenamjenski krediti“, pojasnio je ekonomist Aleksandar Ljuboja.

Ljuboja upozorava da krediti, ako se često uzimaju, mogu izazvati financijske „glavobolje“. Nesmotreno zaduživanje, umjesto brze financijske pomoći, može postati ozbiljan financijski problem. Lako dostupni novac nije bezazlen. Najveća opasnost leži u dužničkoj zamci.

Financijske probleme građani Bosne i Hercegovine sve više rješavaju nenamjenskim, brzim kreditima. S rastom cijena, raste i popularnost tih kredita. Međutim, iako se čine kao brzo rješenje, mogu dovesti do dugoročnog problema – prezaduženosti.

„Vrlo jednostavno“, „Apliciraj putem interneta“, „Novac u vašim rukama za nekoliko minuta“ – samo su neki od marketinških slogana koji građane kroz nekoliko klikova na mobitelu dovode do poruke „Čestitamo, vaš kredit je odobren“. Brzi krediti, lako dostupni, manjih iznosa, postaju sve popularniji. Tako je 5.000 KM nikad brže bilo na računu Ratka iz Doboja.

Novinari N1 pitali su ga zašto je podigao kredit? 

„Za liječenje, za liječenje. Bio sam prinuđen jer se radilo o lijeku koji je bio malo skuplji. Nisam imao načina kako to riješiti, pa sam morao uzeti kredit. Kada se nađete u situaciji da morate riješiti problem, tada nema izbora“, ispričao nam je Ratko.

Pogotovo kada pogledate podatke koji pokazuju da je potrošačka košarica u BiH dvostruko skuplja od prosječne plaće. Štednja nije opcija, već se razmišlja o kreditu ili kupovini na rate. Pitali smo udruženje potrošača za što najčešće nedostaje novca.

„Želimo imati bolju odjeću, bolji automobil, bolji namještaj u stanu, ići na bolja zimovanja ili ljetovanja i slično. Tako se krediti najviše koriste u te svrhe. Kada govorimo o robnim kreditima, to je najčešće za kupovinu tehnike za stan ili kuću“, naveo je Dragan Jošić iz Udruge potrošača „Reakcija“ Banja Luka.

Visoke kamate su ono na što najviše upozoravaju prilikom podizanja ovakvih zaduženja.

Neki su građani svjesni tih rizika, ali zbog jednostavnog i brzog pristupa novcu ipak ne vjeruju u to:

„Nikad nisam podigla takav kredit i ne želim. Mislim da je to loše zbog visokih kamata“, „Mnogi ljudi oko mene dižu kredite, ali ja to ne podržavam. Žele podmiriti dugove, ali se onda još više zaduže“, „Koliko godina imam, nikad kredit digao nisam“.

S obzirom na to da je postao popularan tzv. život na kredit, rijetkost je da netko dosad nije podigao kredit, prema riječima stručnjaka. U prilog tome idu i podaci Centralne banke BiH koji pokazuju da se krediti sve više uzimaju. Stanovništvo u tome prednjači. Dok su neki „prisiljeni“ podizati kredite zbog nametnutih društvenih normi i važnosti materijalnog, drugi su prisiljeni zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja.

„Kada želite svom djetetu osigurati materijalnu vrijednost koju imaju svi ostali, tada posežete za kreditom kako dijete ne bi bilo jedino koje nema, ulazite u problem koji ponekad zahtijeva financijski napor. To su društvene norme i promašeni sustavi vrijednosti koji postaju sve gori i gori, i ne možemo reći da ćemo se odreći kredita. To su nenamjenski krediti“, pojasnio je ekonomist Aleksandar Ljuboja.

Ljuboja upozorava da krediti, ako se često uzimaju, mogu izazvati financijske „glavobolje“. Nesmotreno zaduživanje, umjesto brze financijske pomoći, može postati ozbiljan financijski problem. Lako dostupni novac nije bezazlen. Najveća opasnost leži u dužničkoj zamci.