U većini zemalja, kako u regiji, tako i svijeta, granica za starosnu mirovinu je 65 godina.
Međutim, s produženjem životnog vijeka mnoge države postepeno dižu granicu za umirovljenje.
U regionu trenutno do mirovine najbrže stižu građani Sjeverne Makedonije, a ekonomski najstabilniji život u mirovini imaju najstariji građani u Sloveniji.
102 godine mirovinskog sustava na prostorima bivše Jugoslavije
Mirovinsko osiguranje na prostorima bivše Jugoslavije uspostavljeno je 1922. godine usvajanjem Zakona o osiguranju radnika.
Kako je rekao Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta, na konferenciji “100 godina Bizmarkovog mirovinskog sustava u bivšoj Jugoslaviji: prošlost, sadašnjost i budućnost u 21. vijeku”, predratno mirovinsko osiguranje u velikoj mjeri je izgledalo kao privatno osiguranje sa kapitalizacijom prihoda.
Starosna granica za odlazak u mirovinu bila je 70 godina i nije bilo mogućnosti za prijevremene mirovine.
Nakon rata, 1957. godine, usvajanjem zakona o mirovinskom osiguranju mirovinski sustav prelazi na tekuće financiranje, takozvani “pay as you go”, a starosna granica za mirovinu se spušta na 65 godina za muškarce i 50 godina za žene.
Zlatno doba za umirovljenje na prostorima bivše Jugoslavije bilo je nakon 1964., kada se starosna granica za muškarce spustila na 60 godina, a za žene na 55, pri čemu je za mirovinu bilo potrebno najmanje 20 godina radnog staža.
Radnicima se zakonom iz 1964. godine garantiralo da će sa punim radnim stažom od 40 godina moći da računaju na mirovinu koja iznosi 85 posto plaće. Tada su uvedeni i penali na prijevremeno umirovljenje od tri do četiri posto godišnje, što će se ponovo uvesti u Srbiji početkom 2000. godine.
U to vrijeme počinje i demografsko starenje stanovništva, što će kasnije biti veliki problem za mirovinski sustav.
Nakon raspada Jugoslavije države samostalno kreću da reformiraju svoje mirovinske sustave i da podižu starosne granice za odlazak u mirovinu, prenosi Bloomberg Adria.
Bosna i Hercegovina
U Federaciji BiH uvjet za odlazak u mirovinu je 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. U starosnu mirovinu se može otići i sa 40 godina radnog staža bez obzira na godine života. Ovi uvjeti važe i za muškarce i za žene.
U srpnju 2024. u Federaciji BiH mirovinu je primilo 450.169 najstarijih korisnika, a prosječan iznos mirovine bio je 329 eura.
U Republici Srpskoj pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik koji navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža osiguranja. Pravo na starosnu mirovinu ima i osiguranik koji nema navršenih 65 godina, ali mora da napuni 60 godina života i da ima 40 godina mirovinskog staža.
Žene koje nemaju 65 godina mogu otići u starosnu mirovinu kada napune 58 godina života ukoliko imaju 35 godina staža.
U Republici Srpskoj u srpnju ove godine mirovinu je primilo 286.034 korisnika, a prosječan iznos mirovine bio je 302 eura.
Crna Gora
Muškarci u Crnoj Gori pravo na starosnu mirovinu stječu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, a žene do 2032. godine odlaze u mirovinu po nešto povoljnijim uvjetima. Trenutno, da bi se umirovili, potrebno im je minimalno 62 godine i devet mjeseci života. Plan je da i one od 2032. idu u mirovinu sa 64 godine i devet mjeseci.
Crnogorski osiguranik koji napuni 61 godinu, a ima 40 godina radnog staža, može također ići u starosnu mirovinu.
Crna Gora je u srpnju ove godine imala 115.644 umirovljenika, a prosječna mirovina u srpnju je bila 495,13 eura.
Srbija
U Srbiji pravo na starosnu mirovinu mogu ostvariti muškarci sa 65 godina, a žene sa 63 godine i šest mjeseci života, s planiranim postepenim povećanjem na 65 do 2032. godine. Da bi se umirovili, i jednima i drugima potrebno je minimalno 15 godina staža. Također, i muškarci i žene koji imaju 45 godina radnog staža mogu otići u mirovinu bez obzira na godine života.
U Srbiji je u srpnju primilo mirovinu 1.653.687 građana, a prosječna mirovina za sedmi mjesec ove godine iznosila je 390 eura (45.709 dinara).
Hrvatska
U Hrvatskoj je starosna granica za odlazak u mirovinu i za muškarce i za žene ista kao i u Srbiji. Muškarci u mirovinu idu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža, a žene sa 63 godine i šest mjeseci života. Plan je da se u Hrvatskoj izjednače uvjeti za umirovljenje muškaraca i žena od 1. siječnja 2030. godine.
Hrvatski osiguranik koji napuni 60 godina, a ima 41 godinu staža, također može ići u starosnu mirovinu.
U srpnju ove godine u Hrvatskoj je živio 1.227.691 umirovljenik, a prosječna mirovina u srpnju je iznosila 581 euro.
Slovenija
U Sloveniji starosna granica za mirovinu je jednaka za muškarce i žene. Opću uvjeti za mirovinu su: 60 godina života i 40 godina staža ili 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.
U srpnju je u Sloveniji mirovinu primilo 643.360 građana, a prosječna mirovina bila je 1.019 eura.
Sjeverna Makedonija
Osiguranik u Sjevernoj Makedoniji stiče pravo na starosnu mirovinu kada napuni 64 godine ukoliko je muškarac, odnosno 62 godine života ako je žena i ima najmanje 15 godina radnog staža.
U srpnju ove godine u Sjevernoj Makedoniji je bilo 340.482 korisnika, a prosječna mirovina za isti mjesec iznosila je 344 eura.
