Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer se na Sarajevskoj burzi zadužila aukcijom entitetskih obveznica za novih 40 milijuna KM. Isto je, samo na Banjolučkoj burzi i za milijun maraka više, u ponedjeljak učinila i Vlada Republike Srpske. Entitetske vlade kažu da je riječ o planiranim zaduženjima u proračunima za ovu godinu, no ne preciziraju točno na što će taj novac, kao i nekoliko stotina milijuna KM za koje su se zadužile ove godine, konkretno biti potrošen.

Entitetske vlade nastavljaju se zaduživati nesmanjenim tempom. Samo u protekla dva dana zadužile su se za novih 81 milijun maraka. Od početka godine za 750 milijuna. Do kraja godine planirana su nova zaduženja od nekoliko stotina milijuna maraka. Unatoč velikim zaduženjima, vlasti tvrde da država i njezini entiteti nisu prezaduženi te da su ukupni dugovi u odnosu na BDP znatno ispod europskog prosjeka, odnosno da postoji prostor za daljnja zaduživanja. Optužuju oporbu za spinove.

“Niti je Federacija prezadužena. Niti je BiH prezadužena. Zagovaram i to ću nastaviti u sljedećem razdoblju, da se BiH na svim razinama vlasti snažno zadužuje kako bi izgradili europsku infrastrukturu koju naši građani zaslužuju”, kategoričan je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

„Mi u ovom trenutku imamo javni i ukupni dug znatno ispod kriterija propisanih međunarodnim i svjetskim standardima. Ne znam zašto se o tome toliko govori kao da netko čini zločin prema vlastitom narodu“, kaže premijer Republike Srpske Radovan Višković.

I ekonomisti potvrđuju da zaduženost države nije toliko visoka da bi bila razlog za zabrinutost, no problem je u tome što nije jasno u što se, osim pokrivanja proračunskih rupa, taj novac točno troši.

“Mi kao država i entiteti nismo prezaduženi. Može se govoriti o lošoj strukturi naših obveza, koja u nekom trenutku može postati teret. Ono što eventualno može otvoriti pitanje za rasprave jest na koji način nastaju proračunski suficiti ili deficiti i kako se taj novac raspoređuje”, ističe Admil Nukić iz Agencije za bankarstvo FBiH.

„Ako se taj novac bude koristio za kratkoročne svrhe i potrebe isplata obveza koje Vlada ima, to je potpuno pogrešno s ekonomske točke gledišta“, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Entitetske vlade usvojile su rekordne proračune za ovu godinu. Proračun Federacije iznosi 7,5, a RS-a više od 5 milijardi 700 milijuna maraka. Osim toga, vlade oba entiteta Uprava za neizravno oporezivanje “počastila” je s dodatnih 650 milijuna maraka, koliko su prihodi od PDV-a veći u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu. No, očito ni to nije bilo dovoljno da se ne posegne za novim, planiranim zaduživanjem. A zašto bi, kad će dugove na kraju vraćati građani?

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jučer se na Sarajevskoj burzi zadužila aukcijom entitetskih obveznica za novih 40 milijuna KM. Isto je, samo na Banjolučkoj burzi i za milijun maraka više, u ponedjeljak učinila i Vlada Republike Srpske. Entitetske vlade kažu da je riječ o planiranim zaduženjima u proračunima za ovu godinu, no ne preciziraju točno na što će taj novac, kao i nekoliko stotina milijuna KM za koje su se zadužile ove godine, konkretno biti potrošen.

Entitetske vlade nastavljaju se zaduživati nesmanjenim tempom. Samo u protekla dva dana zadužile su se za novih 81 milijun maraka. Od početka godine za 750 milijuna. Do kraja godine planirana su nova zaduženja od nekoliko stotina milijuna maraka. Unatoč velikim zaduženjima, vlasti tvrde da država i njezini entiteti nisu prezaduženi te da su ukupni dugovi u odnosu na BDP znatno ispod europskog prosjeka, odnosno da postoji prostor za daljnja zaduživanja. Optužuju oporbu za spinove.

“Niti je Federacija prezadužena. Niti je BiH prezadužena. Zagovaram i to ću nastaviti u sljedećem razdoblju, da se BiH na svim razinama vlasti snažno zadužuje kako bi izgradili europsku infrastrukturu koju naši građani zaslužuju”, kategoričan je ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto.

„Mi u ovom trenutku imamo javni i ukupni dug znatno ispod kriterija propisanih međunarodnim i svjetskim standardima. Ne znam zašto se o tome toliko govori kao da netko čini zločin prema vlastitom narodu“, kaže premijer Republike Srpske Radovan Višković.

I ekonomisti potvrđuju da zaduženost države nije toliko visoka da bi bila razlog za zabrinutost, no problem je u tome što nije jasno u što se, osim pokrivanja proračunskih rupa, taj novac točno troši.

“Mi kao država i entiteti nismo prezaduženi. Može se govoriti o lošoj strukturi naših obveza, koja u nekom trenutku može postati teret. Ono što eventualno može otvoriti pitanje za rasprave jest na koji način nastaju proračunski suficiti ili deficiti i kako se taj novac raspoređuje”, ističe Admil Nukić iz Agencije za bankarstvo FBiH.

„Ako se taj novac bude koristio za kratkoročne svrhe i potrebe isplata obveza koje Vlada ima, to je potpuno pogrešno s ekonomske točke gledišta“, navodi ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Entitetske vlade usvojile su rekordne proračune za ovu godinu. Proračun Federacije iznosi 7,5, a RS-a više od 5 milijardi 700 milijuna maraka. Osim toga, vlade oba entiteta Uprava za neizravno oporezivanje “počastila” je s dodatnih 650 milijuna maraka, koliko su prihodi od PDV-a veći u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na prošlu. No, očito ni to nije bilo dovoljno da se ne posegne za novim, planiranim zaduživanjem. A zašto bi, kad će dugove na kraju vraćati građani?